Uloga pH kondenzata izdaha u procjeni učinaka profesionalne izloženosti organskoj prašini na dišni sustav [The role of EBC pH in the assessment of respiratory effects of occupational exposure to organic dust]

Ljubičić Ćalušić, Anita (2011) Uloga pH kondenzata izdaha u procjeni učinaka profesionalne izloženosti organskoj prašini na dišni sustav [The role of EBC pH in the assessment of respiratory effects of occupational exposure to organic dust]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

Preview

PDF Download (2MB) | Preview

Abstract

The study comprised experimental and epidemiological section. In experimental section, acute effects of smoking, standardised breakfast and coffee consumption on EBC pH were evaluated in 41 healthy adults. No effect of food and coffee consumption on EBC pH was found. EBC pH values of smokers after overnight smoking abstinence were on average 0.62 logarithmic unites lower than values in healthy non smokers (P<0.001). Smoking of one cigarette increased EBC pH for 0.50 logarithmic units (P<0.001) to the level equal to EBC pH of non-smokers. The observed effect persisted during the two-hour follow-up period indicating the importance of overnight tobacco abstinence for EBC pH measurement. In epidemiological section, the prevalence of respiratory symptoms and objective atopy markers, as well as the effect of weekly exposure to wood dust on EBC pH, lung function and positive bronchodilatatory test, were evaluated in 61 workers from two sawmills (S1 and S2). Respiratory hazards were measured at sawmills. Control group comprised 61 adult subjects, non-exposed to occupational respiratory hazards. Environmental monitoring showed similar level of total and respirable dust, below legal limits of exposure. Endotoxin levels were higher than recommended but similar for both sawmills. Mould spores level was 2.5 times higher in S1 compared to S2, reaching the levels showed to be related to respiratory inflammatory changes. In S2 only hardwood species were processed, while S1 processed also softwood species which possess higher proinflammatory potency. Compared to control subjects and S2 workers, S1 workers had higher prevalence of dry cough and positive bronchodilatatory test, and lower spirometry values. Monday/Friday values of EBC pH showed significant decline for 0.39 logarithmic units (P=0.012), but only in S1 workers. These results could be related to exposure to wood dust of species with higher proinflammatory potency and higher mould exposure, as well as with older age, lower educational level and higher cumulative smoking dose in S1 compared to S2 workers. The EBC pH decrease after weekly wood dust exposure observed even in respiratory healthy, non-smoking sawmill workers, implies that EBC acidity could be used as an early, subclinical biomarker of wood dust exposure effect.

Abstract in Croatian

Istraživanje se sastojalo od eksperimentalnog i epidemiološkog dijela. U eksperimentalnom dijelu istraženi su akutni učinci pušenja, konzumacije standardiziranog doručka i kave na pH KI-a u 41 zdravog odraslog ispitanika. Učinak konzumacije standardiziranog doručka i kave na pH KI-a nije uočen. Vrijednosti pH KI-a izmjerene u pušača nakon cjelonoćnog sustezanja od pušenja bile su prosječno za 0,62 logaritamske jedinice niže od vrijednosti izmjerenih u zdravih nepušača (P<0,001). Nakon konzumacije jedne cigarete pH KI-a u pušača porastao je prosječno za 0,50 logaritamskih jedinica (P<0,001) i time se izjednačio s vrijednostima u nepušača. Ovaj učinak trajao je tijekom cijelog dvosatnog razdoblja praćenja. Preporučuje se stoga cjelonoćno odricanje od pušenja prije uzorkovanja KI-a za mjerenje kiselosti. U epidemiološkom dijelu u 61 radnika iz dvije pilane (P1 i P2) procijenjena je učestalost respiratornih simptoma i objektivnih pokazatelja atopije, te učinak tjedne radne izloženosti drvnoj prašini na pH KI-a, učestalost pozitivnog bronhodilatatornog testa i plućnu funkciju. Izmjerene su razine dišnih štetnosti na radnom mjestu. Kontrolnu skupinu sačinjavao je 61 odrasli ispitanik, neizložen dišnim štetnostima na radnom mjestu. U pilanama je izmjerena slična razina zaprašenosti koja nije prelazila zakonski dopuštenu razinu. Razina endotoksina bila je iznad preporučenih vrijednosti, ali slična u obje pilane. Koncentracija spora plijesni bila je 2,5 puta veća u P1 u odnosu na P2, te je u P1 dosegla razinu koja se povezuje s nastankom upalnih promjena u dišnim putevima. U P2 obrađivane su samo tvrde vrste drva, dok su u P1 uz tvrde vrste obrađivane i meke vrste drva, za koje je pokazana veća proupalna potentnost. U odnosu na kontrolnu skupinu ispitanika, štetni učinci radne izloženosti na dišni sustav bili su prisutni samo u radnika P1. U radnika P1, u odnosu na radnike P2 i kontrolne ispitanike, uočena je veća učestalost suhog kašlja i pozitivnog bronhodilatatornog testa, te niže vrijednosti spirometrije. Povećanje kiselosti KI-a nakon tjedne radne izloženosti (za prosječno 0,39 log jedinica), zabilježeno je samo u radnika u P1. Ovi rezultati mogu se povezati ne samo s izloženošću vrstama drva s većom proupalnom potentnošću i višim razinama plijesni, već i sa starijom životnom dobi, nižim stupnjem obrazovanja i većom kumulativnom dozom izloženosti duhanskom dimu u radnika P1 u odnosu na radnike P2. Pad pH KI-a nakon tjedne radne izloženosti uočen i u respiratorno zdravih radnika nepušača upućuje da bi kiselost KI-a mogla predstavljati rani, supklinički biopokazatelj učinaka izloženosti organskoj prašini na dišni sustav.

Actions (login required)

View Item

Downloads