Dijagnostička vrijednost širokopojasne timpanometrije u pacijenata oboljelih od otoskleroze [Diagnostic value of wideband tympanometry in patients with otosclerosis]

Kelava, Iva (2019) Dijagnostička vrijednost širokopojasne timpanometrije u pacijenata oboljelih od otoskleroze [Diagnostic value of wideband tympanometry in patients with otosclerosis]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

PDF Download (1MB)

Abstract

INTRODUCTION: Wideband tympanometry is a new technique for assessing middle ear transfer function in which probe tone of 226 Hz is replaced by a probe “click” that covers the 226 to 8000 Hz range. It is still not clear if otosclerosis could be diagnosed based on wideband tympanometry findings. ----- METHODS: Longitudinal prospective study included 50 patients with surgically confirmed otosclerosis and 50 normal hearing persons. ----- RESULTS: Significant differences between EA in otosclerosis and EA in the control group were found at frequency range 343 Hz-3268 Hz with EA lower in otosclerosis and at frequency range 4238 Hz -7550 Hz with EA higher in otosclerosis than in control group. ROC analysis showed that the best sensitivity and specificity in differentiating otosclerosis from healthy subjects was obtained by observing the average EA at frequency range > 500Hz ≤ 1000Hz. There was no correlation between EA and postoperative hearing improvement. ----- CONCLUSIONS: The results of our study suggest that wideband timpanometry may be useful in the diagnosis of otosclerosis, but it can not replace pure tone audiometry in assessing the degree of hearing impairment and the expected postoperative improvement.

Abstract in Croatian

UVOD: Širokopojasna timpanometrija relativno je nova pretraga u kojoj se umjesto standardnim jednofrekventnim zvučnim podražajem srednje uho istovremeno podražuje frekvencijama u intervalu od 226 do 8000 Hz. Prema dosadašnjim istraživanjima čini se kako bi ova pretraga mogla pridonijeti diferencijalnoj dijagnostici bolesti srednjeg uha no njezine mogućnosti u dijagnostici otoskleroze još nisu dokazane. ----- METODE: U longitudinalno prospektivno istraživanje uključeno je 50 pacijenata hospitaliziranih radi stapedotomije kojima je kasnije intraoperativno potvrđeno da se radi o otoskleorozi. Pacijentima je prijeoperativno učinjena standardna audiološka obrada i širokopojasna timpanometrija. Kontrolnu skupinu čini 50 ispitanika s urednim sluhom, A timpanogramom i prisutnim kohleostapsnim refleksom. Kontrolna i ispitivana skupina nisu se statistički značajno razlikovale prema dobi i spolu. ----- REZULTATI: Značajne razlike između EA za otosklerozu i EA za kontrolnu skupinu nađene su na frekvencijskom intervalu od 343 Hz do 3268 Hz s EA nižom u otosklerozi te na intervalu od 4238 Hz do 7550 Hz s EA višom u otosklerozi nego u kontrolnoj skupini. Nalazi EA i kod otoskleroze i kod zdravih isptanika na atmosferskom tlaku korelirali su s nalazima na vršnom tlaku te je u dijagnostici otoskleroze dovoljno proučavati vrijednosti na jednom od ovih tlakova. Grupiranjem nalaza EA u 5 frekvencijskih raspona (>226 Hz ≤ 500 Hz, >500Hz ≤ 1000 Hz, >1000 Hz ≤ 2000 Hz, >2000 Hz ≤ 4000 Hz, >4000 Hz) značajne razlike između otoskleroze i zdravih ispitanika dobivamo na svakom od ovih raspona. ROC analiza pokazala je kako najbolju osjetljivost i specifičnost dobivamo ako promatramo prosječnu EA na frekvencijskom rasponu >500Hz ≤ 1000 Hz. Korelacija između nalaza EA i stupnja oštećenja sluha kod otoskleroze nađena je samo na frekvenciji od 250 Hz. Nije nađena korelacija između EA i postoperativnog poboljšanja sluha ni na jednoj testiranoj frekvenciji. ----- ZAKLJUČAK: Rezultati naše studije upućuju kako bi širokopojasna timpanometrija mogla biti korisna u dijagnostici otoskleroze, ali kako ne može zamijeniti tonsku audiometriju u procjeni stupnja oštećenja sluha i očekivanog postoperativnog poboljšanja.

Actions (login required)

View Item

Downloads