Utjecaj orhidektomije na izvanorbitalnu suznu žlijezdu štakora [Effect of orchiectomy on extra orbital lacrimal gland of the rat]

Grahovac, Gordan (2015) Utjecaj orhidektomije na izvanorbitalnu suznu žlijezdu štakora [Effect of orchiectomy on extra orbital lacrimal gland of the rat]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

PDF Download (10MB)

Abstract

Current research did not examine influence of the testicles on the histological appearance and function on the extra orbital lacrimal gland of the rat. Aim of this research was to evaluate the morphology of extra orbital lacrimal gland of the rat and how aging and orchiectomy influence on this gland. For this research we have used male rats of the three months old (Fischer strain). The experimental animals were divided into three experimental groups. Control group was not subjected to any kind of surgical procedure, in false orchiectomy group we have simulated surgical procedure of orchiectomy and in orchiectomy group we performed bilateral orchiectomy. After certain period of time (3 days, 14 days, 30 days, 60 days and 90 days) the animals were sacrificed and their extra orbital lacrimal gland were fixed in 5,5 % glutaraldehide and Bouine. Tissue fixed in 5,5 % glutaraldehide was processed in 1 % OsO4 and embedded in Durcopan resin and cut on half thin and ultra-thin sections, while the tissue fixed in Bouine was embedded into paraffin and sectioned on 4 μm sections. Quantitative analysis of the tissue was performed with the use of light microscope Nikon Alphaphot (Nikon, Japan) and electron microscope Jeol JEM-1400 (JEOL, Japan). For the qualitative stereological analysis of the light microscope pictures we have used Weibel testing system with 42 testing points, and for the analysis of the electronic microscopic pictures we have used STEPanizer program (Institute of anatomy, Bern, Switzerland). In the STEPanizer program the digital images retrieved by the electron microscope were tested with Weibel testing system with 64 testing points. Extra orbital gland acini of the male rat are seromucose acini that are composed of light and dark cells in all examined animal groups. With the aging of the animals we have noticed accumulation of the lipid droplets in the cytoplasm of acini cells. That phenomenon we call harderization. We have not noticed harderization in the group of orchidectomized animals. Orchiectomy is causing shortening the length of the intralobular excretory ducts. This phenomenon is not noticed in control group of the animals and is not induced with the aging of the animals. Orchiectomy also causes decrement of the nucleus volume of the acinar cells 30 days after orchiectomy (p<0,005), while the volume of the nuclei of the acini cells of the control groups of the animals does not change in the first six months of life. Rough endoplasmatic reticulum volume of the acini of the orchiectomy animals showed statistical significant reduction 14 days after orchiectomy and through all days after that. Rough endoplasmatic reticulum volume of the acini of the control group did not show any statistical significant variation. Volume of the secretory granules of the acini of the control group showed significant increment through all experiment while the volume of the secretory granules is stable in orchiectomy group through all experiment. Volume density of the acini has significantly decreased with the aging and after orchiectomy (p<0,005), but it showed pronounced variability during experiment. Volume of the acini of the orchiectomy animals is less then in control group of animals. Volume density of the connective tissue is constant in control group of the animals, but in orchiectomy group shows marked decrement after 90 days after orchiectomy. We have showed with our experiment that there is significant connection between extra orbital lacrimal gland and testicles of the rat.

Abstract in Croatian

Dosadašnja provedena istraživanjima na izvanorbitalnoj suznoj žlijezdi štakora nisu proučavala kako muške spolne žlijezde (testisi) utječu na histološku građu i funkciju izvanorbitalne suzne žlijezde štakora. Cilj ovog istraživanja bio je proučiti morfologiju izvanorbitalne suzne žlijezde štakora, zatim utvrditi kako starenje i orhidektomija utječe na ovu žlijezdu. Tijekom istraživanja korišteni su spolno zreli mužjaci štakora stari tri mjeseca (soja Fisher). Eksperimentalne grupe životinja podijeljene su u tri skupine. Kontrolnoj skupini životinja nije učinjena ni jedna vrsta kiruškog zahvata, lažnoorhidektomiranoj skupini simuliran je operativni zahvat orhidektomije, a orhidektomiranoj skupini životinja učinjena je obostrana orhidektomija. Nakon određenog vremenskog razdoblja (3 dana, 14 dana, 30 dana, 60 dana i 90 dana) životinje su žrtvovane, a njihove izvanorbitalne suzne žlijezde su fiksirane u 5,5 % glutaraldehidu i Bouinu. Tkivo fiskirano u 5,5 % glutaraldehidu je postfiksirano u 1% OsO4 i uklopljeno je u smolu Durcopan i rezano na polutanke i ultratanke rezove, dok je tkivo fiksirano u Bouinu uklopljeno u parafin i rezano na debljinu od 4 μm. Kvalitativna analiza tkiva žlijezde izvršena je uz pomoć binokularnog svjetlosnog mikroskopa Nikon Alphaphot (Nikon, Japan) i transmisijskog elekstronskog mikroskopa JEOL JEM-1400 (JEOL, Japan). Za kvantitativnu (stereološku) analizu na svjetlosnoj mikroskopskoj razini korišten je mnogonamjesni testni sustav po Weibelu s 42 testne točke, a na elektronsko mikroskoposkoj razini korišten je program STEPanizer (Anatomski institut Sveučilišta u Bernu, Švicarska). U elektronskom programu digitalne slike dobivene transmisijskim elektronskom mikroskopom obrađivane se testnim sustavom po Weibelu s 64 testne točke. Žljezdani acinusi izvanorbitalne suzne žlijezde mužjaka štakora su serokmukozni acinusi koji se sastoje od svijetlih i tamnih stanica u svim ispitivanim skupinama životinja. Sa starenjem jedinki dolazi do nakupljanja lipidnih kapljica u citoplazmi stanica acinusa. Tu pojavu nazivamo „harderizacijom“. „Harderizacija“ se ne primjećuje u životinja koje su orhidektomirane. Orhidektomija uzrokuje smanjenje dužine intralobularnih odvodnih kanala žlijezde dok se u kontrolnoj skupini životinja ta promjena ne primjećuje sa starenjem životinje. Orhidektomija također uzrokuje smanjenje volumena jezgre stanica acinusa 30. dana nakon orhidektomije (p< 0,005), dok se volumen jezgri stanica ne mijenja kod životinja unutar prvih 6 mjeseci života. Volumen hrapave endoplazmatske mrežice acinusnih stanica žlijezde orhidektomiranih jedinki pokazuje statistički značajno smanjenje od 14. dana nakon orhidektomije pa sve do kraja eksperimenta (90 dana). Volumen hrapave endoplazmatske mrežice acinusnih stanica žlijezde kontrolnih skupina životinja statistički se značajnije ne mijenja tijekom istraživanja. Volumen sekretnih zrnaca acinusnih stanica žlijezde kontrolne skupine životinja se povećava tijekom istraživanja dok u orhidektomiranih jedinki volumen sekretnih zrnaca istraživane žlijezde je stalan. Volumenska gustoća acinusa se tijekom starenja i nakon orhidektomije statistički značajno smanjuje (p< 0,005 ), međutim pokazuje izrazitu varijabilnost tijekom cijelog istraživanja. Volumen acinusa je u orhidektomiranoj skupini životinja manji nego u kontrolnim skupinama životinja tijekom cijelog istraživanja. Volumenska gustoća vezivnog tkiva izvanorbitalne suzne žlijezde je stalna u kontrolnim skupinama životinja, no u orhidektomiranoj skupini životinja dolazi do statistički značajnog pada 90. dana nakon orhidektomije. Temeljem gore navedenih rezultata može se zaključiti da postoji značajna povezanost između sjemenika i izvanorbitalne suzne žlijezde štakora.

Actions (login required)

View Item

Downloads