Poremećaji ponašanja kod djece s govorno-jezičnim poteškoćama u predškolskoj dobi i emocionalna kompetencija njihovih majki [Problems of behaviour in preschool children with speech and language impairment and emotional competence of their mothers]

Gregl, Ana (2015) Poremećaji ponašanja kod djece s govorno-jezičnim poteškoćama u predškolskoj dobi i emocionalna kompetencija njihovih majki [Problems of behaviour in preschool children with speech and language impairment and emotional competence of their mothers]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

Preview

PDF Download (1MB) | Preview

Abstract

This research was meant to contribute to better understanding of speech and language impairment called specific language impairments (SLI). We wanted to explore whether mothers of children with specific language impairments (SLI) had reduced emotional competence and whether individual dimensions of maternal emotional competence were related to speech comprehension and emotional/behavioral problems in children. This research aimed to investigate speech comprehension and emotional/behavioral problems in SLI children. We were also interested whether children with SLI and children at risk were different in their emotional/behavioral problems. The clinical sample comprised 97 preschool children (23 girls) with SLI, while the peer sample comprised 60 (34 girls) developmentally normal preschool children. Sample of neuro risc children comprised 76 (23 girls) preschool children with normal language development. The emotional competence of mothers was evaluated using the Emotional Competence Questionnaire (ESCQ-45). Emotional and behavioral difficulties in children were assessed by mothers, speech therapists, and teachers using Achenbach’s CBCL and CTRF scales. Children with SLI had significant delays in speech comprehension and more emotional/behavioral problems than peers. In children with SLI, speech comprehension significantly negative correlated with scores on Attention Deficit/Hyperactivity Problems (CBCL and C-TRF), and Pervasive Developmental Problems scales (CBCL). We found more problems in SLI children than in children „at perinatal risk“ except on the Anxiety Problems scale. On the Pervasive Developmental Problems scale, average scores for children with SLI were clinically significant (T>65), while 44% of these children individually had clinically significant scores. It is possible that, to a certain degree, the same neurodevelopmental process lies in the background of problems with speech comprehension, problems with attention and hyperactivity, and pervasive developmental problems. Common canonical factor links these three variables in SLI children and mothers emotional expression. Lower emotional competence was found in mothers of children with specific language impairments. Mothers in clinical and peer samples differed in their ability to express emotions, while there was no statistically significant difference in their ability to recognize and manage emotions. Poor emotional regulation in mothers was linked to increased emotional reactivity, anxiety and depressive manifestations in children with SLI, as well as to their speech comprehension. Our findings suggest that, in addition to the rehabilitation of children with SLI, clinical practice should implement preventive work with parents to enhance their emotional competence.

Abstract in Croatian

Ovim istraživanjem željelo se doprinijeti boljem razumijevanju govorno-jezičnih teškoća koje nazivamo posebnim jezičnim teškoćama (PJT). Željeli smo istražiti da li majke djece s posebnim jezičnim teškoćama imaju smanjenu emocionalnu kompetenciju i da li su pojedinačne dimenzije emocionalne kompetencije povezane s razumijevanjem govora i emocionalnim teškoćama/teškoćama ponašanja kod djece s posebnim jezičnim teškoćama (PJT). Zanimalo nas je da li postoji međuodnos između razumijevanja govora i pojedinih sindroma na ljestvicama emocionalnih teškoća/teškoća ponašanja. Također smo željeli utvrditi da li se skupina djece s posebnim jezičnim teškoćama razlikuje od skupine neurorizične djece po emocionalnim teškoćama/teškoćama ponašanja. Klinički uzorak se sastojao od 97 predškolske djece s posebnim jezičnim teškoćama (od toga 23 djevojčice i 74 dječaka), a usporedni od 60 djece (34 djevojčice i 26 dječaka) urednog razvoja. Usporedna skupina neurorizične djece imala je 76 djece (53 dječaka i 23 djevojčice). Emocionalna kompetencija se mjerila upitnikom emocionalne kompetencije UEK-45. Emocionalne teškoće i teškoće ponašanja kod djece su procjenjivale majke i rehabilitatori, odnosno odgajatelji u redovnom vrtiću upotrebom Achenbachovih CBCL i C-TRF ljestvica. Djeca s posebnim jezičnim teškoćama (PJT) pokazuju više problema na Achenbachovim ljestvicama ponašanja od djece urednog razvoja, ali i od neurorizične djece koja su po ponašanju sličnija djeci urednog razvoja. Prosječni grupni rezultat na ljestvici pervazivnih razvojnih poteškoća djece s posebnim jezičnim teškoćama je klinički značajan (T > 65; > 93 centila). Čak 44% djece je imalo klinički značajan rezultat na navedenoj ljestvici, iako nisu zadovoljili kriterij za dijagnozu iz pervazivnog razvojnog spektra. Može se zaključiti da su simptomi pervazivnih razvojnih teškoća dio osnovne kliničke slike djece s posebnim jezičnim teškoćama. Problemi pažnje/hiperaktivnosti i pervazivne razvojne teškoće su značajno negativno povezane s razumijevanjem govora kod djece s posebnim jezičnim teškoćama. Rezultati navode na zaključak da su u određenoj mjeri isti neurorazvojni procesi slabijeg sazrijevanja djeteta u pozadini jezičnih teškoća, pažnje/hiperaktivnosti i pervazivnih razvojnih teškoća. Zajednički kanonički faktor povezuje ove tri varijable kod djece s majčinim izražavanjem emocija. Majke u kliničkom uzorku djece s posebnim jezičnim teškoćama slabije izražavaju emocije (IE) dok u prepoznavanju (PE) i upravljanju emocija (UE) nema razlike od majki djece urednog razvoja. Također se izražavanje emocija pokazalo važnim za govorno-jezični razvoj sve djece, s posebnim jezičnim teškoćama i djece urednog razvoja. Naime, majčino izražavanje emocija sudjeluje u razvoju razumijevanja govora. Našlo se da je slaba emocionalna regulacija majki povezana s emocionalnom reaktivnošću, anksioznošću i depresivnošću kod djece s posebnim jezičnim teškoćama. Naši rezultati sugeriraju da bi u rehabilitaciju djece s posebnim jezičnim teškoćama (PJT) trebalo uključiti preventivni rad s roditeljima na izgradnji njihove emocionalne kompetencije, posebno na vještinama izražavanja emocija zbog međuodnosa sa razvojem razumijevanja govora kod djece i njihovim teškoćama pažnje/hiperaktivnosti i teškoćama iz pervazivnog razvojnog spektra.

Actions (login required)

View Item

Downloads