Stamenić, Valerija
(2012)
Čimbenici rizika za rak dojke u populacijskom probiru žena u dobi 50-69 godina u Republici Hrvatskoj [Breast cancer risk factors among women aged 50-69 in population-based screening program in Croatia].
PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.
Abstract
The aim of this study was to investigate the distribution of risk factors among 1538 matched pairs aged 50-69 from the first round of the population-based screening program „Mamma“ conducted in Croatia 2006-2009 and to investigate the prevalence of breast cancer predictors at county level. Multiple risk factors associated with slightly or moderate increased risk of breast cancer include: breast punction (OR:4,495; 95% CI:3,053-6,617), lump (OR:2,746; 95% CI:1,859-4,058), no pregnancies (OR:1,678; 95% CI:1,285-2,190); breast cancer in the first degree relatives (mother, sister, daughter) (OR:1,470; 95% CI: 1,01-1,980), nulliparity (OR:1,468; 95% CI:1,130-1,906), breast density >50% fibroglandular tissue (OR:1,360; 95% CI:1,088-1,701), BMI ≥30 kg/m² of postmenopausal women (OR:1,272; 95% CI:1,089-1,485), height (>170 cm) (OR:1,298; 95% CI: 1,072-1,573), long duration (5-9 years) of HRT use (OR:1,213: 95% CI:0,782-1,881), long duration (≥ 10 godina) of OC use (OR:1,172; 95% CI;0,771-1,781), breast cancer in the second degree relatives (OR:1,170; 95% CI:0,839-1,631), late menopause (>55 godina) (OR:1,155; 95% CI:0,912-1,462), late age of first pregnancy (≥30 years) (OR:1,134; 95% CI:0,863-1,490). The results of case-control study showed that some factors associated with decreased risk of breast cancer are protective: early mammography (prior 2-3 years) (OR:0,566;95% CI: 0,465-0,688), late menarhe ≥14 years (OR:0,800; 95% CI:0,694-0,922), BMI ≥30 kg/m² of premenopausal women (OR:0,887; 95% CI:0,510-1,543), early age of first pregnancy (< 20 years) (OR:0,976; 95% CI:0,806-1,182) and between 20-29 years (OR:0,881; 95% CI:0,762-1,019), multiparity (≥2 children) (OR:0,782; 95% CI:0,659-0,927) and long breasfeeding (≥13 months) (OR:0,861; 85% CI:0,720-1,029).
The counties with high breast cancer incidence shaw high prevalence of predictive risk factors. The strongest breast cancer predictors (combined for all variables in model) significantly differed among counties. Two counties, Koprivničko-križevačka and Ličko-senjska have no significant breast cancer predictor. The strongest predictor is higher BIRADS category (P<0,001 in all counties), and relative risk increases 450 fold in Požeško-slavonska county (OR:444,9; 95% CI:39,43-5014,95) (P<0.001). Suspect calcifications in three counties increase relative risk of breast cancer, eg. 30 fold in Međimurje county (OR:29,51; 95% CI:5,38-161,95) (P<0,001); the lump increases relative risk 7 fold in Brodsko-posavska county (OR:6,78; 95% CI:2.09-21,95) (P=0,001); breast biopsy increases risk 10 fold in Zadarska county (OR:9,94; 95% CI:2,30-42,93) (P=0,002), and breast asymmetry increases risk 12 fold in Sisačko-moslavačka county (OR:12,43; 95% CI:3,09-50,09) (P<0.001). Breast density increases relative risk in Varaždinska county almost twice fold (OR:1,75; 95% CI:1,05-2,90) (P=0,031), and older age at mammography in 7 counties slightly increases relative risk eg. in Zadarska county (OR:1,09: 95% CI:1,03-1,16) (P=0,003). After the first round of screening program the breast cancer incidence increased 16,7% (from 95.7 to 107.4) among women >55 aged, no changing the incidence trends among women <50 and >70 aged.
The future studies should investigate the differences between premenopausal and postmenopausal women and regarding mammography breast density (<50% fibroglandular tisuue vs >50% fibroglandular tissue) and to implement Gail prediction model based on breast cancer risk factors,
Abstract in Croatian
Svrha je ovog rada bila ispitati distribuciju rizičnih čimbenika za rak dojke kod 1538 sučeljenih parova žena u dobi 50-69 godina koje su sudjelovale u I krugu populacijskog probira „Mamma“ u Hrvatskoj od 2006-2009 godine i istražiti prediktore pojavnosti raka dojke prema županijama. Rezultati istraživanja potvrdili su hipotezu da multipli rizični čimbenici za rak dojke kod 1538 sučeljenih parova malo ili umjereno povećavaju rizik za rak dojke kako slijedi: punkcija (OR:4,495; 95% CI:3,053-6,617), čvor u dojci (OR:2,746; 95% CI:1,859-4,058), niti jedna trudnoća (OR:1,678; 95% CI:1,285-2,190); rak u obitelji prvog stupnja srodnosti (majka, sestra, kćer) (OR:1,470; 95% CI: 1,01-1,980), nuliparitet (OR:1,468; 95% CI:1,130-1,906), mamografska gustoća dojke >50% fibrožljezdanog tkiva (OR:1,360; 95% CI:1,088-1,701), BMI ≥30 kg/m² postmenopauzalnih žena (OR:1,272; 95% CI:1,089-1,485), visina (>170 cm) (OR:1,298; 95% CI: 1,072-1,573), dugotrajna (5-9 godina) uporaba HRT-a (OR:1,213: 95% CI:0,782-1,881), dugotrajna (≥ 10 godina) uporaba OC (OR:1,172; 95% CI;0,771-1,781), rak u obitelji drugog stupnja srodnosti (OR:1,170; 95% CI:0,839-1,631), kasna menopauza (>55 godina) (OR:1,155; 95% CI:0,912-1,462) i dob prve donešene trudnoće ≥30 godina (OR:1,134; 95% CI:0,863-1,490). Rezultati istraživanja pokazali su da neki čimbenici smanjuju relativni rizik za rak dojke i djeluju protektivno: ranija mamografija prije 2-3 godine (OR:0,566; 95% CI:0,465-0,688), kasna menarche ≥14 godina (OR:0,800; 95% CI:0,694-0,922), BMI ≥30 kg/m² premenopauzalnih žena (OR:0,887; 95% CI:0,510-1,543), dob prve donešene trudnoće (<20 godina) (OR:0,976; 95% CI:0,806-1,182) i (20-29 godina) (OR:0,881; 95% CI:0,762-1,019), multiparitet (≥2 djece) (OR:0,782; 95% CI:0,659-0,927) i dugotrajno (≥13 mjeseci) dojenje (OR:0,861; 85% CI:0,720-1,029).
Županije s višom incidencijom raka dojke imaju i višu prevalenciju rizičnih čimbenika prediktivnih za rak dojke. Najjači prediktori raka dojke (kombinirani na sve ostale varijable u modelu) značajno se razlikuju među županijama. Dvije županije Koprivničko-križevačka i Ličko-senjska županija nemaju značajnih prediktora pojavnosti raka dojke. Najjači prediktor u 14 županija je veća BIRADS kategorija (<0,001 za sve), a relativni rizik raste i do 450 puta u Požeško-slavonskoj županiji (OR:444,9; 95% CI: 39,43-5014,95) (P<0.001). Suspektni kalcifikati najjači su prediktor u 3 županije i relativni rizik raste i do 30 puta u Međimurskoj županiji (OR:29,51; 95% CI:5,38-161,95) (P<0,001); čvor u dojkama u Brodsko-posavskoj povećava relativni rizik do 7 puta (OR:6,78; 95% CI:2.09-21,95) (P=0,001); biopsija dojke povećava relativni rizik u Zadarskoj županiji 10 puta (OR:9,94; 95% CI:2,30-42,93) (P=0,002) a asimetrija dojke u Sisačko-moslavačkoj povećava relativni rizik za rak dojke 12 puta (OR:12,43; 95% CI:3,09-50,09) (P<0.001). Mamografska gustoća povećava relativni rizik za rak dojke u Varaždinskoj županiji skoro dva puta (OR:1,75; 95% CI:1,05-2,90) (P=0,031), a starija dob mamografskog pregleda u 7 županija malo povećava relativni rizik, npr. u Zadarskoj županiji (OR:1,09: 95% CI:1,03-1,16) (P=0,003). Nakon I kruga «Mamma» programa, registrira se porast incidencije raka dojke za 16,7% (od 95.7 na 107.4) kod žena > 55 godina, dok trendovi incidencije raka dojke u žena <50 i ≥70 godina ostaju slični onima prije uvođenja mamografskog probira.
Buduća istraživanja trebalo bi usmjeriti na istraživanje premenopauzalnog i postmenopauzalnog raka dojke i prema mamografskoj gustoći (<50% fibrožljezdanog tkiva i >50% fibrožljezdanog tkiva) te implementirati Gailov model predikcije rizika temeljem utvrđenih čimbenika rizika.
Actions (login required)
|
View Item |
Downloads per month over past year