Uspješnost početnog antiretrovirusnog liječenja u Hrvatskoj u razdoblju od 1998. do 2007. godine [The success of initial antiretroviral treatment in Croatia in the period 1998-2007]

Perović Mihanović, Marta (2013) Uspješnost početnog antiretrovirusnog liječenja u Hrvatskoj u razdoblju od 1998. do 2007. godine [The success of initial antiretroviral treatment in Croatia in the period 1998-2007]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

Preview

PDF Download (714kB) | Preview

Abstract

The aim of the study was to evaluate the success of initial antiretroviral treatment in a retrospective cohort study in Croatia. We enrolled a sample of 321 HIV-infected patients, 128 of whom started treatment in the period 1998-2002 and 193 patients who started treatment in the period 2003-2007. We have evaluated the clinical, virological and immunological status of patients and the outcome of antiretroviral treatment. No statistically significant difference was observed in the survival rates in two periods (p=0.619). The overall survival rate was 94% (95% CI 90.5%-96.0%) after two years of HAART. A higher proportion of patients had develloped an AIDS-defining illness before and also after treatment initiation in the period 1998-2002. The most important predictor of an unfavorable outcame was starting antiretroviral therapy among patients with a history of previous or current AIDS-defining illness. The virological success rate was higher in period 2003-2007 compared to period 1998-2002, 85% versus 74% (p<0.001). Patients who started HAART in the period 1998-2002 had a lower CD4+ cell count compared to patients from 2003-2007. Further efforts are needed in order to diagnose HIV-infection at an earlier stages. We found that HAART was succesful in patients in Croatia.

Abstract in Croatian

Svrha ovog istraživanja bila je evaluacija uspješnosti početnog antiretrovirusnog liječenja bolesnika zaraženih virusom humane imunodeficijencije u Hrvatskoj. Radilo se o retrospektivnoj kohortnoj studiji. Uzorak je sačinjavao 321 HIV-om zaraženi bolesnik, 128 bolesnika koji su antiretrovirusno liječenje započeli u razdoblju od 01. siječnja 1998. do 31. prosinca 2002., te 193 bolesnika koji su liječenje započeli u razdoblju od 01. siječnja 2003. do 31. prosinca 2007. Istražili smo klinički, virusološki i imunološki status ispitnika, te ishod antiretrovirusnog liječenja. Nismo našli statistički značajnu razliku u preživljenju između dva promatrana razdoblja (p=0.619), a preživljenje je nakon dvije godine praćenja iznosilo oko 94% (95% CI 90.5%-96.0%). U razdoblju 1998-2002 veći postotak bolesnika imao je AIDS-indikatorsku bolest prije kao i nakon početka liječenja. Postojanje AIDS-indikatorske bolesti prije početka antiretrovirusnog liječenja bilo je najvažniji čimbenik kliničkog uspjeha liječenja. Najznačajniji prediktor nepovoljnog ishoda (smrt, nova AIDS-indikatorska bolest) je bilo započinjanje liječenja u bolesnika koji su imali razvijenu AIDS-indikatorsku bolest u trenutku započinjanja liječenja. Stopa virusološkog uspjeha je bila viša u razdoblju 2003-2007 u odnosu na razdoblje 1998-2002, 85% versus 74%, (p<0.001). Bolesnici koji su započinjali liječenje HAART-om u razdoblju 1998-2002 su imali niže vrijednosti limfocita CD4+u odnosu na bolesnike koji su započinjali liječenje u razdoblju 2003-2007 (medijan 71.5 stanica/µL versus 132.0 stanica/µL). Bolesnici koji su započinjali liječenje u razdoblju 1998-2002 imali su češće promjene terapije. Potrebni su dodatni napori za ranijom dijagnostikom HIV-infekcije kako bi se i liječenje započelo ranije, te time ostvario još povoljniji ishod. Zaključili smo da je početno antiretrovirusno liječenje bilo uspješno u bolesnika u Hrvatskoj. Međutim, liječenje je često započeto u uznapredovalom stadiju HIV-infekcije, osobito među bolesnicima u razdoblju 1998-2002.

Actions (login required)

View Item

Downloads