Cumulative incidence of self-reported diabetes in Croatian adult population in relation to socioeconomic status and lifestyle habits [Povezanost kumulativne incidencije šećerne bolesti sa socioekonomskim statusom i životnim navikama u odrasloj populaciji Hrvatske: CroHort studija]

Poljičanin, Tamara and Šekerija, Mario and Boras, Jozo and Kolarić, Branko and Vuletić, Silvije and Metelko, Željko (2012) Cumulative incidence of self-reported diabetes in Croatian adult population in relation to socioeconomic status and lifestyle habits [Povezanost kumulativne incidencije šećerne bolesti sa socioekonomskim statusom i životnim navikama u odrasloj populaciji Hrvatske: CroHort studija]. Collegium Antropologicum, 36 (S. 1). pp. 41-46. ISSN 0350-6134

Preview

PDF - Published Version Download (68kB) | Preview

Abstract

The aim of this study was to determine the 5-year cumulative incidence of self-reported diabetes mellitus in relation to various socioeconomic and lifestyle factors in Croatian adult population. The analysis included 2909 participants of the Croatian Health Cohort Study (CroHort) aged 20-79 years (median 55, interquartile range 43-67; 69% women) with no history of diabetes. There were 163 new cases of diabetes (5-year cumulative incidence 5.6%), without significant differences according to sex. Significant predictors of diabetes were age, body mass index, waist and hip circumference in bivariate logistic regression, and being married or living in partnership (OR = 1.57, 95% CI 1.08-2.28; p = 0.018), body mass index (OR =1.11, 95% CI 1.07-1.14; p < 0.001) and age (OR = 1.02, 95% CI 1.01-1.03; p = 0.004) in multivariate model. Our results indicate that approximately 1% of the Croatian adult population develops diabetes each year. Association of living in partnership with higher diabetes incidence requires further investigation.

Abstract in Croatian

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi petogodišnju kumulativnu incidenciju samoprijavljene šećerne bolesti u povezanosti s raznim socioekonomskim i životnim čimbenicima u Hrvatskoj. Istraživanjem je obuhvaćeno 2909 osoba koje su sudjelovale u Croatian Health Cohort Study (CroHort), s medijanom starosti od 55 godina (interkvartilni raspon 43–67; 69% žena), bez šećerne bolesti na prvom pregledu. U tijeku studije 163 ispitanika razvilo je šećernu bolest (petogodišnja kumulativna incidencija 5,6%) bez značajnih razlika prema spolu (muškarci 5,57%, žene 5,62%; p=0,964). Najviša petogodišnja incidencija zabilježena je kod muškaraca u dobnoj skupini 50–64 godine (7,26%) i kod žena u dobnoj skupini od 65–79 godina (7,47%). U bivarijatnoj logističkoj regresiji dob, indeks tjelesne mase, opseg struka i bokova te zaposlenost su bili značajni prediktori razvoja šećerne bolesti. U multivarijatnom modelu značajni prediktori razvoja dijabetesa bili su život u partnerstvu ili oženjen status (OR=1,57, 95% CI 1,08–2,28; p=0,018), indeks tjelesne mase (OR=1,11, 95% CI 1,07–1,14; p<0,001) i dob (OR=1,02, 95% CI 1,01–1,03; p=0,004). Naši rezultati ukazuju da oko 1% hrvatske odrasle populacije razvija šećernu bolest i započinje farmakološko liječenje svake godine. Povezanost bračnog statusa ili života u partnerstvu s višom incidencijom šećerne bolesti zahtijeva daljnja istraživanja.

Actions (login required)

View Item

Downloads