Kotrulja, Lena
(2011)
Utjecaj liječenja izotretinoinom na kliničku sliku i psihološki status bolesnika s acne vulgaris.
PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.
Abstract
Acne vulgaris is the most common skin disorder affecting young people during puberty and adolescence. Acne can result in lowered self-esteem, social withdrawal and increased incidence of anxiety, depression and suicidal ideation. Isotretinoin is the drug indicated in the treatment of severe form of disease, but many data reports its association with possible psychiatric side effects, including symptoms of depression, suicidal ideation and psychotic reaction, but until now its potential psychopathological influence remained controversal. Our hypothesis is that successfull treatment with isotretinoin would have positive influence on psyhological status of patient with better clinical and self- assessment improvement compared with patient threated with peroral antibiotic. The data analysed have been obtained from the prospective study during scientific project using standardised psihometric questionnaires before and during treatment. Results obtained have confirmed that clinical severity score for acne significantly decreased over treatment time, as asessed by both the patient and the dermatologyst with remarcable improvement of psychological status, with less pronounced symptoms of depression, suicidality and anxiety. In follow up study it is very important to involve both clinical and self- assessment of acne, with special emphasis on subjective negative perception of acne influence, what has the great importance in detecting possible psychological morbidity.
Abstract in Croatian
Acne vulgaris najčešća je upalna bolest kože koja se javlja u doba puberteta i adolescencije. Akne mogu rezultirati smanjenim samopoštovanjem, poteškoćama u društvenom funkcioniranju, kao i u povećanoj incidenciji anksioznosti, depresije i sklonosti suicidu. Isotretinoin je lijek indiciran u liječenju teškog oblika akne, ali se njegova primjena dovodi u vezu s nepovoljnim psihijatrijskim djelovanjem uključujući razvoj depresije, suicidalnosti i psihotičnih reakcija, iako je do danas njegovo potencijalno psihopatološko djelovanje ostalo kontroverzno. Hipoteza istraživanja je da će u grupi bolesnika s akne liječenih isotretinoinom doći do značajnijeg poboljšanja psihološkog statusa, kao i poboljšanja objektivne kliničke slike i subjektivne procjene težine bolesti, nego li u grupi bolesnika liječenih peroralnim antibiotikom. Analizirani podaci dobiveni su tijekom provođenja prospektivne studije znanstveno-istraživačkog projekta uz primjenu standardiziranih kvantitativnih psihometrijskih upitnika prije početka i tijekom terapije. Dobivenim rezultatima utvrđeno je da lijek isotretinoin tijekom liječenja dovodi do objektivnog poboljšanja kliničke slike, ali i subjektivne procjene bolesti, uz poboljšanje psihološkog statusa bolesnika, te smanjenje simptoma depresivnosti, suicidalnosti i anksioznosti. Iz perspektive praćenja bolesnika s akne potrebno je osim kliničke procjene tijekom liječenja postaviti smjernice i o subjektivnoj procjeni bolesti, odnosno o subjektivnom negativnom doživljaju koju akne imaju na pojedinca, što se pokazalo važnim za praćenje psihološkog komorbiditeta.
Item Type: |
Thesis
(PhD)
|
Mentors: |
|
Departments: |
Izvan medicinskog fakulteta |
Depositing User: |
Marijan Šember
|
University: |
Sveučilište u Zagrebu |
Institution: |
Medicinski fakultet |
Number of Pages: |
120 |
Status: |
Unpublished |
Creators: |
Creators | Email |
---|
Kotrulja, Lena | UNSPECIFIED |
|
Date: |
13 September 2011 |
Date Deposited: |
19 Oct 2011 11:49 |
Last Modified: |
19 Oct 2011 11:49 |
Subjects: |
/ |
Related URLs: |
|
URI: |
http://medlib.mef.hr/id/eprint/1356 |
Actions (login required)
|
View Item |
Downloads per month over past year