Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i korištenje zdravstvene zaštite starijih osoba

Vadla, Draženka (2011) Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i korištenje zdravstvene zaštite starijih osoba. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

Preview

PDF Download (2MB) | Preview

Abstract

The aging of population increases the cost of health care and therefore an active and healthy aging process is an important factor of social development. The aim of this study was to investigate the importance of self-rated health on the occurrence of depression and anxiety and the impact of modifying factors on health and the use of health care by older persons in the following counties: Koprivnica-Krizevci, Istria and Dubrovnik-Neretva county, along with proposing measures for preserving mental health and an active and independent life at an elder age. The study used data collected in a comparative cross-sectional study in the international project TTB Second Decennial Survey of the Health Needs and Health Care for Older People in Europe (Elderly study) conducted in Croatia in 2006. The study included 1496 respondents of both gender aged 70 years and over who lived alone or in the same household with permanent residence in the study area. The socio-demographic data (age, gender, "live alone") and data on the use of health care (visits to family physicians, specialists and hospitalization in the last 12 months and data on the treatment of anxiety or depression in the last 4 weeks) were collected. Self-rated health and level of anxiety and depression were assessed with the SF-36 questionnaire and the HAD scale. The results showed that there were significant differences in self-rated health, prevalence of anxiety and depression and the use of health care at both primary and secondary level between the three counties studied. Respondents in the Koprivnica-Krizevci County rated their health the worst in all eight dimensions of health and most of them were depressed and anxious, while respondents in the Dubrovnik-Neretva County assessed their health the best and the least of them were depressed and anxious. Self-rated health and prevalence of depression and anxiety in respondents of the Istria County were similar to respondents in the Dubrovnik-Neretva County. The physical dimensions of health are generally rated worse than the mental ones, while depression is generally more common than anxiety in the elderly. Men rate their health significantly better than women in all eight dimensions, and women are more anxious than men. Self-rated health deteriorates and depression is more common, while the prevalence of anxiety decreases with older age. Respondents who live alone do not differ in self-rated health, the prevalence of anxiety and depression nor in the use of health care than those who do not live alone. Poor self- rated health, particularly the dimensions of mental health, is associated with anxiety and especially depression in the elderly. Older people in the Koprivnica-Krizevci County use health care less often than their peers in the other two counties. Secondary (specialist) health care is used most often in Istria, while primary health care by general practitioners/family physicians is used most often in the Dubrovnik-Neretva County. Women significantly more often visit only their general practitioner/family physician while men visit specialists more often. Younger respondents (70-79) use health care more often, especially specialist-consultative care, while older (80 +) significantly more often visit only general practitioners/family physicians. Poor self-rated general health, bodily pain and better vitality are important predictors of the use of specialist health care in the elderly. The probable and the borderline depressed and the probable anxious have a significantly higher risk for hospitalization compared with respondents who are not depressed and anxious, while the probable and the borderline anxious are more likely to use specialist health care. A high prevalence of depression and anxiety was found in the elderly but general practitioners/family physicians rarely recognize and treat depression and anxiety. Planning of public health measures aimed at preserving and improving mental health and early diagnosis and adequate treatment of mental disorders should be implemented at the local level, taking into account the specificities of the region and socio-demographic characteristics of the population as well as the scientific knowledge about the mutual influence of self-rated health and mental health on the use of health care. Better coordination of health care professionals at all levels of health care and an intersectoral approach of the wider community is needed for enabling older people to maintain an active and independent life through as long a period as possible.

Abstract in Croatian

Starenjem stanovništva povećavaju se troškovi zdravstvene zaštite stoga je aktivno i zdravo starenje važan čimbenik društvenog razvoja. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti značaj samoprocjene zdravlja za pojavu depresivnosti i anksioznosti te utjecaj modificirajućih čimbenika na zdravlje i korištenje zdravstvene zaštite starijih osoba u Koprivničko- križevačkoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji s predlaganjem mjera za očuvanje mentalnog zdravlja te aktivnog i samostalnog života u starijoj dobi. U istraživanju su korišteni podaci prikupljeni u komparativnoj presječnoj studiji u međunarodnom projektu TTB Second Decennial Survey of the Health Needs and Health Care for Older People in Europe (Studija o starima) koji se u Hrvatskoj provodio tijekom 2006 godine. U istraživanje je bilo uključeno 1496 ispitanika oba spola u dobi od 70 i više godina starosti koji žive sami ili u zajedničkom domaćinstvu sa stalnim mjestom boravka u istraživanom području. Prikupljeni su sociodemografski podaci (dob, spol, „živi sam―) i podaci o korištenju zdravstvene zaštite (posjete obiteljskom liječniku, specijalisti i hospitalizacija u zadnjih 12 mjeseci te podaci o liječenju tjeskobe ili depresije u zadnjih 4 tjedna). Za samoprocjenu zdravlja i ocjenu stupnja anksioznosti i depresivnosti korišteni su upitnici SF-36 i HAD. Rezultati istraživanja pokazali su da postoje značajne razlike u samoprocjenjenom zdravlju, pojavnosti anksioznosti i depresivnosti te korištenju zdravstvene zaštite na primarnoj i sekundarnoj razini između tri istraživane županije. Ispitanici Koprivničko-križevačke županije ocijenili su svoje zdravlje najlošijim u svih osam dimenzija zdravlja i najviše ih je bilo depresivnih i anksioznih, dok su ispitanici Dubrovačko-neretvanske županije svoje zdravlje ocijenili najboljim i najmanje ih je bilo depresivnih i anksioznih. Ispitanici u Istarskoj županiji su po samoprocjenjenom zdravlju i pojavnosti depresivnosti i anksioznosti bili slični ispitanicima u Dubrovačko- neretvanskoj županiji. Fizičke dimenzije zdravlja ocijenjene su općenito lošijim od mentalnih, dok je depresivnost općenito učestalija od anksioznosti u starijih osoba. Muškarci ocjenjuju svoje zdravlje značajno boljim od žena u svih osam dimenzija, a žene su anksioznije od muškaraca. S porastom dobi samoprocjenjeno zdravlje se pogoršava i depresivnost je učestalija, dok prevalencija anksioznosti opada. Ispitanici koji žive sami ne razlikuju se u samoprocjenjenom zdravlju, pojavnosti anksioznosti i depresivnosti, a niti u korištenju zdravstvene zaštite od onih koji ne žive sami. Lošije samoprocjenjeno zdravlje, osobito dimenzije mentalnog zdravlja, povezano je s učestalijom anksioznošću, a naročito depresivnošću u starijih osoba. Starije osobe u Koprivničko-križevačkoj županiji koriste zdravstvenu zaštitu rjeđe nego njihovi vršnjaci u druge dvije županije. Sekundarna (specijalistička) zaštita najviše se koristi u Istarskoj, a primarna od strane liječnika opće/obiteljske medicine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Žene značajno više posjećuju samo liječnika opće/obiteljske medicine, a muškarci specijalistu. Mlađi ispitanici (70-79) češće koriste zdravstvenu zaštitu, naročito specijalističko-konzilijarnu, dok stariji (80+) značajno češće posjećuju samo liječnika opće/obiteljske medicine. Lošije samoprocjenjeno opće zdravlje, tjelesni bolovi i bolja vitalnost značajni su prediktori korištenja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u starijih osoba. Vjerojatno i granično depresivni te vjerojatno anksiozni imaju značajno veći rizik za hospitalizaciju u usporedbi s ispitanicima koji to nisu, dok kod vjerojatno i granično anksioznih postoji veći rizik korištenja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. U starijoj dobi nađena je visoka pojavnost depresivnosti i anksioznosti, no liječnici opće/obiteljske medicine ih vrlo rijetko prepoznaju i liječe. Planiranje javnozdravstvenih mjera s ciljem očuvanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja te rane dijagnoze i adekvatnog liječenja mentalnih poremećaja treba provoditi na lokalnoj razini uvažavajući specifičnosti regije i sociodemografske karakteristika populacije te znanstvene spoznaje o međusobnom utjecaju samoprocjenjenog i mentalnog zdravlja na korištenje zdravstvene zaštite. Potrebna je bolja suradnja zdravstvenih djelatnika na svim razinama zdravstvene zaštite te intersektorski pristup šire društvene zajednice kako bi se starijim osobama omogućilo održavanje aktivnog i samostalnog života kroz što duži period.

Actions (login required)

View Item

Downloads