Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Morfologija testikularnih i ejakuliranih spermija u procjeni plodnosti muškarca

Čolak, Božo (2010) Morfologija testikularnih i ejakuliranih spermija u procjeni plodnosti muškarca. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

[img]
Preview
PDF
Download (2235Kb) | Preview

    Croatian abstract

    CILJ RADA: Premda je svaka od mjera analize sjemena (koncentracija, pokreljivost i morfologija spermija) korisna u razlikovanju plodnih i neplodnih muškaraca, prema većini do sada objavljenih radova od najvećeg značenja je ipak morfologija. Malo je poznato o morfologiji testikularnih spermija. Prevladava mišljenje da su većinom abnormalne morfologije i bitno veći od ejakuliranih spermija. Predmet ovog ispitivanja je morfometrija intratestikularnih spermija dobivenih citološkom punkcijom tankom iglom (FNA) i ejakuliranih spermija muškarca. Cilj rada bio je ustanoviti da li postoje morfometrijske razlike između intratestikularnih i ejakuliranih spermija. ISPITANICI I METODE: Ispitivanjem je obuhvaćeno 120 muškaraca, 90 zbog primarnog i 30 zbog sekundarnog bračnog steriliteta. Svi muškarci bili su su u dobi od 20 do 40 godina. U skupini 60 muškaraca sa oligo i astenozoospermijom, 30 je imalo manje od 10 milijuna spermija u ml ejakulata, a 30 normalni broj spermija slabije pokretljivosti (progresivna pokretljivost manja < 10 %). Kontrolna skupina je 30 dokazano plodnih muškaraca, očevi barem jednog djeteta koji dolaze zbog sekundarnog bračnog steriliteta, čiji su i kontrolni spermiogrami uredni. Među ispitanicima je i 30 pacijenata s OA. Razmazi sjemena, kao i punktati testisa, bojeni su po Papanicolaou i priručniku WHO od 1999. god. Punkcija testisa se obavljala tankom iglom (FNA) G-23. U svih pacijenata izvršena je morfometrija po 100 spermija na obojenim preparatima ejakulata i 100 spermija na obojenim preparatima punktata testisa. Koristio se svjetlosni mikroskop Olympus B-2 uz povećanje 1000 puta s uljnom imerzijom i okularnim mikrometrom. Mjerili su se spermiji koji su imali i rep („zreli“ spermiji) i to 7 mjera (dužina i širina glave, dužina i širina akrosoma, dužina i širina srednjeg dijela spermija i dužina repa). Testirane su razlike mjera između intratestikularnih i ejakuliranih spermija svih skupina pacijenata. REZULTATI: Ne razlikuju se mjere spermija ejakulata i punktata ni u jednoj skupini pacijenata, u dužini i širini glave, niti u dužini i širini akrosoma. Značajno se razlikuju (p < 0,001) spermiji ejakulata i punktata testisa u srednjem dijelu i u repu. Rep spermija ejakulata sve tri skupine pacijenata značajno je duži (p<0,001) od repa spermija iz punktata testisa. Također, srednji dio spermija ejakulata svih skupina pacijenata je duži i uži (p < 0,001) od srednjeg dijela spermija punktata testisa. Zanimljivi su rezultati morfometrije testikularnih spermija u pacijenata s OA. Spermiji su dužeg repa i akrosoma, te užeg srednjeg dijela (p<0,001), ne samo od testikularnih spermija pacijenata sa oligo i astenozoospermijom, nego i od testikularnih spermija plodnih muškaraca. Interesantan je i nalaz 8,4 % morfološki normalnih spermija u OA što je značajno više nego u ostalih skupina pacijenata, uključujući i skupinu dokazano plodnih muškaraca u kojih je 5,6 % morfološki normalnih intratestikularnih spermija. Dokaz dobre morfologije i visokog oplodnog potencijala intratestikularnih spermija u skupini naših pacijenata s OA je visok postotak trudnoća u TESA-ICSI postupcima medicinski pomognute oplodnje, koji iznosi 34,8 % po jednom pokušaju, odnosno 50,8 % kumulativno (sa 1,45 pokušaja po jednom bračnom paru). ZAKLJUČAK: Nema morfometrijskih razlika glave i akrosoma između intratestikularnih i ejakuliranih spermija. Postoje značajne morfometrijske razlike između intratestikularnih i ejakuliranih spermija u srednjeg dijelu i repu spermija. Značajno je istaknuti i visok postotak (8,4 %) morfološki normalnih spermija u OA, koji je potvrđen s 34,8 % trudnoća po jednom TESA-ICSI pokušaju.

    English abstract

    PURPOSE: Every parameter of semen analysis (concentration, motility and sperm) is useful in distinguishing fertile from infertile men, but according to the scarce data published so far, morphology is the most important among them. Testicular spermatozoa are considered mostly to have abnormal morphology and to be much bigger than ejaculated spermatozoa. In this study morphometry of ejaculated and intratesticular spermatozoa was carried out to investigate possible morphometric differences between intratesticular and ejaculated spermatozoa. METHODS: A total of 120 men aged from 20 to 40 years were included in the study - 90 for primary and 30 for secondary infertility. In a group of 60 men with oligozoospermia and asthenozoospermia, 30 had less than 10 million spermatozoa per ml of ejaculate, while the remaining 30 had a normal sperm count with sperms of reduced motility (progressive motility <10%). In the control group there were fertile 30 men, fathers of at least 1 child who came to our clinic because of secondary infertility, whose control spermiograms were normal. Among the included patients 30 had oligoastenozoospermia (OA). Semen and testes fine needle aspiration (FNA) smears were stained by Papanicolau technique according to the WHO guidelines from 1999. FNA of the testis was performed with G-23 fine needle. Morphometry of 100 ejaculated sperms and of 100 testicular sperms was performed for all the patients. Light Olympus B-2 microscope was used for the analysis with 1000x magnification with oil immersion and ocular micrometer. Seven parameters were measured on mature spermatozoa: head length and width, acrosome length and width, middle part length and width, and tail length. Differences in parameters between intratesticular and ejaculated spermatozoa of all groups were tested. RESULTS: There were no differences between ejaculated and testicular spermatozoa in head or acrosome length and width in either group of patients. Significant differences (p<0.001) were observed between the ejaculated and intratesticular spermatozoa in the middle part and in tail parameters. Tails of ejaculated sperms in all three groups of patients were significantly longer (p<0.001) than those from intratesticular sperms. In addition, middle part of ejaculated sperms from all groups of patients was longer and narrower (p<0.001) than that of intratesticular spermatozoa. Morphometric results of intratesticular spermatozoa of patients with OA were interesting. Spermatozoa were found to have longer tail and acrosome and narrower middle part (p<0.001), in both patients with OA and in fertile men. Surprisingly, 8.4% of morphologically normal sperms were found in OA, much more than in other groups of patients, including the group of proven fertile men with 5.6% morphologically normal intratesticular spermatozoa. Good morphology and high fertility potential of intratesticular spermatozoa in the group with OA was confirmed by the high percentage of pregnancies achieved in TESA-ICSI procedures (34.8% in the first attempt and 50.8% cumulative, with 1.45 attempts per couple). CONCLUSION: There were no morphometric differences in head and acrosome between intratesticular and ejaculated spermatozoa, in contrast to significant morphometric differences observed in the middle parts and tails of spermatozoa. It is important to notice a high percentage (8.4%) of morphologically normal sperms in OA, confirmed by 34.8% of pregnancies achieved by single TESA-ICSI procedure.

    Item Type: Thesis (PhD)
    Mentor: Metelko, Željko
    Divisions: Izvan medicinskog fakulteta
    Depositing User: dr.med. Helena Markulin
    University: Sveučilište u Zagrebu
    Institution: Medicinski fakultet
    Number of Pages: 84
    Status: Unpublished
    Creators:
    CreatorsEmail
    Čolak, Božo
    Date: 29 December 2010
    Date Deposited: 06 Nov 2012 15:03
    Last Modified: 06 Nov 2012 15:03
    Subjects: WJ Urogenital System > WJ 700-875 Male Genitalia
    Related URLs:
      URI: http://medlib.mef.hr/id/eprint/1673

      Actions (login required)

      View Item

      Document Downloads

      More statistics for this item...