Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Povezanost antropometrijskih i kardiorespiratornih funkcionalnih obilježja s pokazateljima tjelesne aktivnosti adolescenata i odraslih - longitudinalno istraživanje

Sorić, Maroje (2010) Povezanost antropometrijskih i kardiorespiratornih funkcionalnih obilježja s pokazateljima tjelesne aktivnosti adolescenata i odraslih - longitudinalno istraživanje. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

[img]
Preview
PDF
Download (1277Kb) | Preview

    Croatian abstract

    Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postojanost pokazatelja statusa uhranjenosti i funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava između 15. i 18. godine te između tog razdoblja i srednje odrasle dobi. Sporedni ciljevi istraživanja bili su ispitati prediktivnu vrijednost pokazatelja funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava u adolescenciji za status uhranjenosti i razinu uobičajene tjelesne aktivnosti u srednjoj odrasloj dobi. U istraživanju je sudjelovalo 62 ispitanika (36 muškaraca i 26 žena) središnje dobi 43 godine (raspon 36-43). Mjerenja su provođena godišnje od 15. do 18. godine ispitanika te u srednjoj odrasloj dobi kada su ispitanici bili stari oko 36 ili 43 godine. Pokazatelji statusa uhranjenosti u adolescentnoj dobi uključivali su indeks tjelesne mase, sumu kožnih nabora te omjer kožnih nabora trupa i sume kožnih nabora. Uz to, u odrasloj dobi izmjereni su i opseg struka i opseg kukova te je izračunat njihov omjer. Pokazatelji funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava uključivali su vršni primitak kisika te primitak kisika pri aerobnom i anaerobnom pragu. Svi navedeni pokazatelji mjereni su direktnom spiroergometrijskom metodom pri maksimalnom testu opterećenja na pokretnoj traci. Razina uobičajene tjelesne aktivnosti u srednjoj odrasloj dobi mjerena je tijekom 7 uzastopnih dana pomoću multi-senzornog uređaja SenseWear Armband (Body Media, Pittsburgh, SAD). Različite domene tjelesne aktivnosti dodatno su procijenjene pomoću Baeckeovog upitnika. Sva tri promatrana morfološka pokazatelja statusa uhranjenosti pokazala su vrlo dobru postojanost tijekom adolescencije te umjerenu do dobru postojanost između adolescencije i srednje odrasle dobi. Koeficijenti korelacije korigirani za spol između 15. i 18. godine iznosili su 0.89 (p<0.001), 0.86 (p<0.001) i 0.77 (p<0.001) za indeks tjelesne mase, sumu kožnih nabora odnosno omjer kožnih nabora. Usporedni koeficijenti između adolescencije i srednje odrasle dobi iznosili su 0.61 (p<0.001), 0.54 (p<0.001) te 0.51 (p=0.003) kod muškaraca i 0.17 (p=0.47) kod žena. Apsolutni i relativni vršni primitak kisika pokazali su dobru (r=0.70, p<0.001) odnosno umjerenu (r=0.57, p=0.009) postojanost tijekom adolescencije u djevojaka, dok njihova postojanost za isto razdoblje u dječaka nije zabilježena (r=0.32, p=0.08 i 0.01, p=0.95). Postojanost primitka kisika pri aerobnom pragu između 15. i 18. godine nije zabilježena (parcijalni r=0.24, p=0.11), dok je istovremeno ona za primitak kisika pri anaerobnom pragu bila umjerena (parcijalni r=0.41, p=0.01). Postojanost apsolutnog i relativnog vršnog primitka kisika između 18. godine i odrasle dobi bila je umjerena (parcijalni r=0.50, p<0.001 i parcijalni r=0.30, p=0.03). Nasuprot tome, u istom razdoblju značajne postojanosti primitka kisika pri aerobnom i anaerobnom pragu nisu zabilježene (parcijalni r=0.07, p=0.62 i parcijalni r=0.16, p=0.31). Vrijednosti relativnog vršnog primitka kisika u adolescenciji bile su negativno povezane s indeksom tjelesne mase (β= -0.45, SEβ=0.21) i pozitivno povezane s opsegom struka i kukova (β= 0.25, SEβ=0.11). Slično je zamijećeno i za primitak kisika pri aerobnom pragu u adolescenciji koji je bio negativno povezan s indeksom tjelesne mase (β= -0.36, SEβ=0.15) te pozitivno povezan s omjerom struka i kukova, doduše samo u žena (β= 0.49, SEβ=0.21). Primitak kisika pri anaerobnom pragu bio je negativno povezan s indeksom tjelesne mase (β= -0.63, SEβ=0.17), sumom kožnih nabora (β= -0.58, SEβ=0.18) te opsegom struka (β= -0.41, SEβ=0.13). U multivarijatnoj analizi sa svim pokazateljima funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava u modelu zajedno sa spolom, jedino je primitak kisika pri anaerobnom pragu pokazao značajne povezanosti s indeksom tjelesne mase (β= -0.84, SEβ=0.28), sumom kožnih nabora (β= -0.58, SEβ=0.23) te opsegom struka (β= -0.60, SEβ=0.21). Povezanosti vrijednosti pokazatelja statusa uhranjenosti i funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava u adolescenciji s razinom tjelesne aktivnosti u odrasloj dobi bile su slabe. Zabilježena je tek umjerena obrnuta povezanost indeksa tjelesne mase i sume kožnih nabora u 15. godini s ukupnim utroškom energije u odrasloj dobi (parcijalni r= -0.37, p=0.01). U 18. godini takva se povezanost zamijetila za indeks tjelesne mase (parcijalni r= -0.32, p=0.03), ali ne i za sumu kožnih nabora (parcijalni r= -0.26, p=0.07). Od ispitanih pokazatelja funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava samo je primitak kisika pri anaerobnom pragu u 15. godini bio povezan s količinom intenzivne tjelesne aktivnosti u odrasloj dobi (parcijalni r= 0.32, p=0.04). Za primitak kisika pri aerobnom pragu u 18. godini opažena je i slaba pozitivna povezanost sa sportskim indeksom procijenjenim pomoću Baeckeovog upitnika (parcijalni r= 0.31, p=0.03). Postojanost pokazatelja statusa uhranjenosti između adolescencije i odrasle dobi bila je u rangu umjerene do dobre, dok su istovremeno postojanosti pokazatelja funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava bile u rangu slabih do umjerenih ili se pak uopće nije zabilježila značajna postojanost. Prema tome, rezultati ovog istraživanja podupiru smislenost probira djece prema indeksu tjelesne mase i količini potkožnog masnog tkiva u adolescenciji. Što se tiče distribucije potkožnog masnog tkiva, takva bi se strategija mogla primijeniti u dječaka, ali ne i u djevojčica. Naprotiv, slabe postojanosti pokazatelja funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava između adolescencije i odrasle dobi ne podupiru strategiju probira niske razine funkcionalnih sposobnosti u adolescenciji. Nadalje, interventne mjere za korekciju pokazatelja statusa uhranjenosti u adolescentnoj dobi trebale bi se posebno fokusirati na ugrožene skupine djece i adolescenata (tj. skupine s rizičnim vrijednostima indeksa tjelesne mase ili količine potkožne tjelesne masti). Intervencije usmjerene korekciji funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava u adolescenciji trebale bi se, pak, prvenstveno provoditi populacijskim pristupom tj. trebalo bi ih primjenjivati u sveukupnoj populaciji djece, a ne samo u djece s niskom funkcionalnom sposobnosti kardiorespiratornog sustava. Također, rezultati ovog istraživanja podupiru važnost ranog razvoja funkcionalne sposobnosti kardiorespiratornog sustava zbog njenog značaja u kasnijem zdravstvenom statusu pojedinca kroz utjecaj na status uhranjenosti u odrasloj dobi.

    English abstract

    The principal aim of this investigation was to assess tracking of cardiorespiratory fitness and fatness during adolescence and from adolescence to adulthood. In addition, the secondary aim was to investigate the associations of cardiorespiratory fitness in adolescence with fatness and physical activity level in adulthood. The sample consisted of 62 participants (36 male; 26 female), median age: 43 (range: 36-43). During adolescence measurements were taken annually starting at the age of 15 and ending at the age of 18. The same procedures were repeated 18 or 25 years later when the participants were around 36 or 43 years old. Fatness was evaluated through body mass index and the sum of four skinfolds (triceps, calf, suprailiac and subscapular) and fat distribution through the ratio of central skinfolds and the sum of all skinfolds. Waist and hips circumferences were measured only in adulthood. Peak oxygen uptake was measured during a maximal treadmill exercise test. Also, ventilatory aerobic and anaerobic thresholds were determined. Physical activity duration and energy expenditure were estimated by a multi-sensor device SenseWear Armband (Body Media, Pittsburgh, SAD). In addition, Baecke's questionnaire was administered to assess physical activity during work, sport and leisure. All fatness indicators showed very good tracking during adolescence and moderate to good tracking from adolescence to middle adulthood. Interage correlations for a 4-year interval (15-18 years) were 0.89 (p<0.001), 0.86 (p<0.001) and 0.77 (p<0.001) for body mass index, sum of skinfolds and skinfold ratio, respectively. From adolescence to middle adulthood the correlations for body mass index, sum of skinfolds and skinfold ratio were 0.61 (p<0.001), 0.54 (p<0.001) and 0.51 (p=0.003) in males and 0.17 (p=0.47) in females, respectively. The observed tracking of cardiorespiratory fitness was less good. In girls absolute peak oxygen uptake tracked well (r=0.70, p<0.001) and relative peak oxygen uptake tracked moderately (r=0.57, p=0.009) during adolescence. In boys no significant tracking of peak oxygen uptake was observed for the same age interval (r=0.32, p=0.08 for absolute VO2peak and r=0.01, p=0.95 for relative VO2peak). In addition, no significant tracking of aerobic threshold was noted during adolescence (partial r=0.24, p=0.11), whilst anaerobic threshold tracked moderately (partial r=0.41, p=0.01). From adolescence to middle age peak oxygen uptake tracked moderately (partial r=0.50, p<0.001 for absolute VO2peak and partial r=0.30, p=0.03 for relative VO2peak), whereas no tracking of aerobic (partial r=0.07, p=0.62) or anaerobic threshold (partial r=0.16, p=0.31) was noted for the same age interval. Peak oxygen uptake in adolescence was inversely associated with body mass index in middle adulthood (β= -0.45, See=0.21). Similar inverse associations were detected for aerobic threshold in adolescence and BMI in middle age (β= -0.36, See=0.15), and for anaerobic threshold in adolescence and BMI (β= -0.63, See=0.17), sum of skinfolds (β= -0.58, See=0.18) and waist circumference (β= -0.41, See=0.13) in adulthood. Multivariate analysis which included sex and all 3 indicators of cardiorespiratory fitness demonstrated that only anaerobic threshold in adolescence was associated with fatness in adulthood independently of other two fitness indicators (β= -0.84, See=0.28 for BMI; β= -0.58, See=0.23 for sum of skinfolds; β= -0.60, See=0.21 for waist circumference). The associations of cardiorespiratory fitness and fatness in adolescence with physical activity level in middle age were weak. Both BMI and sum of skinfolds at the age of 15 were inversely related to adult energy expenditure (partial r= -0.37, p=0.01). At the age of 18 BMI was again related to adult energy expenditure (partial r= -0.32, p=0.03), but the association of sum of skinfolds and adult energy expenditure was not significant (partial r= -0.26, p=0.07). A weak positive relationship was observed for the anaerobic threshold at the age of 15 and the duration of vigorous physical activity in adulthood (partial r= 0.32, p=0.04). Also, the same fitness indicator at the age of 18 was weakly related to participation in sports later in life (partial r= 0.31, p=0,03). Fatness tracked reasonably well from adolescence to middle adulthood, whilst tracking of cardiorespiratory fitness for the same age interval was poor to moderate for some indicators of fitness or not significant for the others. Therefore, the results of this investigation support BMI or skinfolds as a screening tool in adolescence. On the other hand, the use of various cardiorespiratory fitness indicators as screening tools in adolescence is not supported by the results of this study. Also, preventive strategies regarding fatness should focus on high-risk groups of adolescents. Conversely, strategies to increase cardiorespiratory fitness should not be focused on adolescents with low fitness, but include adolescents irrespective of their cardiorespiratory fitness status. Finally, the results of this study underline the importance of high cardiorespiratory fitness early in life due to its inverse association with fatness in middle adulthood.

    Item Type: Thesis (PhD)
    Mentor: Mišigoj-Duraković, Marjeta
    Divisions: Izvan medicinskog fakulteta
    Depositing User: Marijan Šember
    University: Sveučilište u Zagrebu
    Institution: Medicinski fakultet
    Number of Pages: 118
    Status: Unpublished
    Creators:
    CreatorsEmail
    Sorić, Maroje
    Date: 22 November 2010
    Date Deposited: 19 Jan 2011
    Last Modified: 23 Sep 2011 18:11
    Subjects: /
    Related URLs:
      URI: http://medlib.mef.hr/id/eprint/926

      Actions (login required)

      View Item

      Document Downloads

      More statistics for this item...