Sezonske promjene pojedinih upalnih i hemostatskih pokazatelja i njihova povezanost s klimatskim faktorima u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom [Seasonal variations of some inflammatory and haemostatic markers and their association with climatic data in patients with acute coronary syndromes]

Vrsalović, Mislav (2009) Sezonske promjene pojedinih upalnih i hemostatskih pokazatelja i njihova povezanost s klimatskim faktorima u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom [Seasonal variations of some inflammatory and haemostatic markers and their association with climatic data in patients with acute coronary syndromes]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

[img]
Preview
PDF
Download (671kB) | Preview

Abstract

Acute myocardial infarction occurs more frequently in certain seasons of the year but the mechanisms that cause seasonal distribution have not been fully understood. Since low-grade systemic inflammation plays an essential role int he atherosclerotic process leading to plaque rupture, seasonal changes of inflammatory markers might be responsible for the increased frequency in cardiovascular events. Aims of the study were to investigate: seasonal variations of acute coronary syndromes (ACS) incidence and their complications (in-hospital mortality rate, heart failure), whether ST-elevation (STEMI) and non-ST-elavation acute coronary syndromes (NST-ACS) exhibit similar changes, seasonal variations of inflammatory and haemostatic marker sin patients (pts) with ACS, their relation to meteorological parameters (air temperature, barometric, pressure, relative humidity, wind speed, rainfall, cloudiness, atmosphere stability) and their association with age. The study included 2223 pts with ACS (51% STEMI) admitted to the University hospital from January 2000 to December 2005 (only pts with < 24 h after the onset of symptoms were included). The following parameters were obtained at the time of admission: fibrinogen, platelet count, plateletcrit, mean platelet volume (MPV), C-reactive protein (CRP), leukocyte count, absolute and relative neutrophil, monocyte and lymphocyte count and neutrophil to lymphocyte ration. A seasonal pattern in the occurrence and complications of AMI was obtained with an increase in cases during the winter months. Both STEMI and NST-ACS exhibit significant seasonal variations. STEMI is characterized by a marked peak of cases in the winter months and a nadir in the summer months, while for NST-ACS the rates were greatest in fall and lowest in summer. After multivariate adjustment, CRP, MVP and relative neutrophil count showed significant seasonal variations, with highest levels recorded in winter and lowest in the summer in STEMI group of pts. Significant difference between seasons was obtained regarding i fibrinogen and MVP in NSTEMI group, with peak values during the fall and trough in summer. The observed seasonal variations of inflammatory and haemostatic markers as well as clustering of their peak values might clarify etiologic mechanisms that cause seasonality of ACS. The greatest frequency of ACS pts was obtained in periods with marked daily pressure changes (i.e. large intradiurnal air pressure fluctuations), when the atmosphere was unstable with humid, cloudy, often windy and very cold weather prevailing. Aforementioned weather conditions were associated with higher values of inflammatory and haemostatic marker sin both STEMI and NST-ACS group, effects being more pronounced at older age. In pts with ACS advanced age was associated with higher levels of fibrinogen, MPV, CRP, absolute and relative neutrophil count and neutrophil to lymphocyte ratio, partly explaining the elevated incidence and more common complications of cardiovascular disease in the elderly.

Abstract in Croatian

Studije su pokazale sezonski uzorak incidencije i mortaliteta od akutnog infarkta miokarda s vršnim vrijednostima u zimskim mjesecima te najnižim tijekom ljeta, ali patofiziološki mehanizmi nevedenog nisu jasno rasvijetljeni. Stoga su ciljevi istraživanja bili: 1) pokazati sezonske varijacije u incidencijiakutnih koronarnih sindroma (ACS) i njihovim komplikacijama; 2) u bolesnika s ACS istražiti sezonske promjene upalnih i hemostatskih parametara; 3) istražiti ovisnost upalnih i hemostatskih parametara o meteorološkim čimbenicima koji karakteriziraju stanje atmosfere na dan prijema te u odnosu na prethodne dane i tjedne; 4) istražiti ovisnost upalnih i hemostatskih parametara o dobi. U istraživanje je uključeno 2223 bolesnika s ACS: 1123 bolesnika s akutnim koronarnim sindromom sa ST-elevacijom (STEMI) te 1100 bolesnika s akutnim koronarnim sindromom bez ST-elevacije (NST-ACS), a koji su hospitalizirani unutar 24 sata od početka simptoma bolesti. Pri dolasku određeni su sljedeći parametri: C-reaktivni protein (CRP), fibrinogen, broj leukocita, broj i udio neutrofila, omjer neutrofila i limfocita, broj i udio monocita i limfocita, ukupan broj trombocita, prosječan volumen trombocita (MPV) i trombocitokrit. Najveća incidencija STEMI zabilježena je u zimskom, a najniža tijekom ljetnog doba godine, dok je u skupini NST-ACS najmanje hospitaliziranih zabilježeno u ljetnom dobu godine, uz najviše vrijednosti u jesen. U skupini STEMI vršne vrijednosti MPV-a, CRP-a i udjela neutrofila zabilježene su u zimskim mjesecima, a najniže tijekom ljetnog dijela godine. U skupini NST-ACS, vršne vrijednosti MPV-a i fibrinogena zabilježene su tijekom jeseni, a najniže tijekom ljeta. Navedeno grupiranje upalnih i hemostatskih pokazatelja koincidiralo je sa sezonskom distribucijom ACS te njihovim komplikacijama. Mjesečna razdoblja u kojima je prevladavalo hladno i vjetrovito vrijeme, uz veće intradiurne promjene tlaka zraka, veću relativnu vlažnost, s većim brojem oblačnih dana te s poremećenom stabilnosti uskog prizemnog sloja atmosfere, bila su povezana s većim brojem hospitalizacija zbog akutnog koronarnog sindroma. Navedene karakteristike atmosfere bile su povezane s povišeni vrijednostima pokazatelja upale i hemostaze u obje skupine ACS, a učinak je bio izrazitiji u starijih bolesnika. Uočen je porast vrijednosti fibrinogena, CRP-a i MPV-a te broja i udjela neutrofila s dobi u skupini STEMI i NST-ACS što govori u prilog protrombotskom i proupalnom stanju vezanom uz starenje.

Item Type: Thesis (PhD)
Mentors:
Mentor
Lukač, Josip
Departments: Izvan medicinskog fakulteta
Depositing User: dr.med. Helena Markulin
University: Sveučilište u Zagrebu
Institution: Medicinski fakultet
Number of Pages: 119
Status: Unpublished
Creators:
CreatorsEmail
Vrsalović, MislavUNSPECIFIED
Date: 13 February 2009
Date Deposited: 28 Jun 2011
Last Modified: 30 Sep 2011 11:31
Subjects: /
Related URLs:
    URI: http://medlib.mef.hr/id/eprint/871

    Actions (login required)

    View Item View Item

    Downloads

    Downloads per month over past year