Pokazatelji zadovoljstva životom u trećoj životnoj dobi

Brajković, Lovorka (2010) Pokazatelji zadovoljstva životom u trećoj životnoj dobi. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

Preview

PDF Download (618kB) | Preview

Abstract

Life satisfaction is construct in correlation with psychological well being. It is an overall assessment of feelings and attitudes about one’s life at a particular point in time ranging from negative to positive, including cognitive evaluation of life in general. The aim of study was to determine the role of gender, type of residence, living arrangement, self-rated health status, loneliness, personality traits, and sense of humor in self-reported life satisfaction in elderly retirees. The study included 300 elderly retirees from Zagreb, Croatia. Demographic data were collected with a structured questionnaire, whereas data on self-reported health status, loneliness, personality traits and sense of humor were collected with the UCLA Loneliness Scale, Life Satisfaction Index, 16 PF, HOPA-86, and SF-36 Health Survey. Participants living in a retirement home showed higher life satisfaction than those who lived in their own households (mean score, 10.1±3.7 vs. 7.8±3.3; p=0.048). Those who had children (n=227) showed greater life satisfaction (10.0±3.2 vs. 7.7±4.0; p=0.007). No differences in life satisfaction were found with respect to gender, marital status, or living arrangement. The investigated demographic variables, self-rated health status, self-rated loneliness, personality traits and a sense of humor explained 68% of variance in life satisfaction. An active sense of humor was the most significant predictor. In conclusion, knowing demographic data, self-reported health status, self-reported level of loneliness, personality traits and sense of humor can provide us prediction satisfaction of life among elderly. Living in a retirement home, having children, being emotional stabile, extravert and having an active sense of humor had a positive influence on self-reported life satisfaction, whereas poorer self-rated health and loneliness had a negative influence. The active sense of humor was the most predictive factor in explanation self-reported life satisfaction, then personality of traits (emotional stability and extraversion).

Abstract in Croatian

Zadovoljstvo životom pojam je povezan s psihičkim zdravljem osobe. Odnosi se na sveukupnu procjenu života osobe ili na usporedbu koja odražava percipirani nesklad između težnji i postignuća osobe (27). Zadovoljstvo životom kognitivna je evaluacija cjelokupnog života (27). Cilj istraživanja bio je utvrditi ulogu osobina ličnosti, spola, mjesta i načina stanovanja te faktora samoprocjene zdravstvenog statusa, osamljenosti i humora kao strategije suočavanja u procjeni zadovoljstva životom zagrebačkih umirovljenika. U istraživanje je bilo uključeno 300 zagrebačkih umirovljenika oba spola. U domu za stare i nemoćne bilo je 140 (46,7 %) ispitanika oba spola te 160 (53,3 %) ispitanika, također oba spola koji žive u vlastitom kućanstvu. Od ukupnog uzorka, žene čine 57,4 % (N = 172), a muškarci 42,6 % (N = 128). Prosječna dob žena u našem uzorku iznosi M = 74,5; SD = 7,01; totalni raspon godina među ženskim ispitanicima kreće se od 65 do 84. Prosječna dob muškaraca uključenih u istraživanje iznosi M = 76,5; SD = 6,59; godine muških ispitanika se kreću unutar raspona od 65 do 88. U obzir uzeti su ispitanici koji su bili zaposleni, a više godina su u mirovini (preko 5) kako bi se izbjegao utjecaj duljine umirovljenja na kriterijsku varijablu. Dobiveni rezultati ukazuju da se na temelju poznavanja demografskih varijabli, samoprocjene zdravstvenog statusa, samoprocjene osamljenosti, smisla za humor te nekih osobina ličnosti može predviđati zadovoljstvo životom osoba treće životne dobi. Kao najznačajniji prediktor pokazao se aktivni smisao za humor, a potom osobine ličnosti (ekstraverzija i emocionalna stabilnost). Nađen je i statistički značajan negativan udio osjećaja osamljenosti te statistički značajan pozitivan udio samoprocjene zdravstvenog statusa u procjeni zadovoljstva životom. Kao najznačajniji prediktor unutar zdravstvenog statusa pokazala se samoprocjena psihičkog zdravlja. Zanimljiv je podatak da se roditeljski status ispitanika pokazao kao značajan prediktor u zadovoljstvu životom, iako se demografske varijable nisu pokazale kao značajan blok prediktora.

Actions (login required)

View Item

Downloads