Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Povezanost formalne edukacije i pritiska okoline sa subjektivnim osjećajem duševnog i tjelesnog zdravlja [Association of formal education and pressure for changing health habits to self-perceived mental and physical health]

Brborović, Ognjen (2010) Povezanost formalne edukacije i pritiska okoline sa subjektivnim osjećajem duševnog i tjelesnog zdravlja [Association of formal education and pressure for changing health habits to self-perceived mental and physical health]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

[img]
Preview
PDF
Download (3593Kb) | Preview

    Croatian abstract

    Cilj ovog istraživanja bio je istražiti povezanost pritiska okoline na promjenu rizičnih zdravstvenih navika, formalnog obrazovanja i subjektivno mjerenog zdravlja. U istraživanju su korišteni podaci prikupljeni Hrvatskom zdravstvenom anketom 2003 sveukupnog uzorka 9070 punoljetnih ispitanika. Navedeni uzorak umanjen je budući da su isključeni ispitanici koji se još školuju te ispitanici koji nisu iskazali obrazovni status. Poduzorak od 8806 ispitanika stratificiran je u dvije skupine s nižim (osnovna i srednja škola) i višim (viša škola i fakultet) obrazovanjem te su istražene razlike na osnovu ove podjele. Rezultati istraživanja pokazuju da: ----- 1) Osobe višeg formalnog obrazovanja imaju bolji osjećaj duševnog i tjelesnog zdravlja od ispitanika nižeg obrazovanja. U svim analizama povezanosti osjećaja duševnog i tjelesnog zdravlja prema spolu i obrazovnom statusu ispitanika, utvrđena je statistički značajna razlika. ----- 2) Učestalost zdravstvenih navika (pušenje, konzumacija alkohola, prehrana i tjelesna aktivnost) nije ista među ispitanicima različitog obrazovnog statusa. Muškarci višeg obrazovanja rjeđe imaju ovisničke navike (pušenje i konzumacija alkohola), a češće ne-ovisničke navike (nepravilna prehrana i tjelesna neaktivnost). Navedene razlike postoje i kod žena, ali na drugačiji način. Obrazovni status ima manji utjecaj na stvaranje ovisničkih ponašanja dok se više obrazovane žene rjeđe nepravilno hrane, ali su češće tjelesno neaktivne. Niže obrazovani muškarci značajno više puše. Iako više obrazovane žene češće puše, nije sa sigurnošću utvrđeno da je kod žena pušenje vezano uz obrazovni status. Štetna konzumacija alkohola povezana je s obrazovnim statusom u oba spola. Muškarci višeg obrazovanja rjeđe konzumiraju alkohol, a konzumacija alkohola iznimno je rijetka u skupini visokoobrazovanih žena. Više obrazovane žene rjeđe se nepravilno hrane. Suprotno tome, iako razlika nije statistički značajna, muškarci višeg obrazovanja češće imaju rizičnu naviku prehrane. Ispitanici višeg obrazovnog statusa češce su tjelesno neaktivni. ----- 3) Pritisak okoline (zdravstvenih djelatnika i članova uže socijalne okoline) na promjenu rizičnih navika različit je prema obrazovnom statusu ispitanika te prema tome tko vrši pritisak. Bez obzira na obrazovni status ispitanika, zdravstveni djelatnici značajno više vrše pritisak na muškarce. Bez obzira o kojoj promjeni životne navike se radi, zdravstveni djelatnici češće vrše pritisak na žene nižeg obrazovnog statusa. Njihov pritisak na muške ispitanike višeg obrazovanja češće je prisutan u promjeni navike pušenja, prehrane i tjelesne aktivnosti. Iznimka su ispitanici nižeg obrazovnog statusa na koje zdravstveni djelatnici češće utječu na smanjenje konzumacije alkohola. Socijalni pritisak u pravilu je značajno veci od pritisaka zdravstvenih djelatnika. Socijalni pritisak na muškarce višeg obrazovanja češći je nego na muškarce nižeg obrazovanja. Iznimka je socijalni pritisak na prestanak pušenja koji je kod ispitanika višeg obrazovanja rjeđi nego li kod onih s nižim obrazovnim statusom. Kod žena, pritisak socijalne okoline na ovisničke navike pušenja i konzumacije alkohola gotovo je podjednak obzirom na obrazovni status. Za ne-ovisničke navike, ispravljanje prehrane i povećanje tjelesne aktivnosti, žene-ispitanice višeg obrazovanja doživljavaju gotovo dvostruko jači pritisak socijalne okoline. ----- 4) Hipoteza da pritisak okoline na promjenu rizičnih zdravstvenih navika ima samo medijatorsko djelovanje na povezanost formalnog obrazovanja i subjektivnog osjećaja duševnog i tjelesnog zdravlja nije dokazana osim u izoliranim slučajevima povezanosti pritiska zdravstvenih djelatnika, osjećaja tjelesnog zdravlja za navike pušenja i nepravilne prehrane. Pritisak zdravstvenih djelatnika uvijek je povezan sa slabijim osjećajem duševnog i tjelesnog zdravlja, bez obzira na obrazovni status ispitanika. Uz to, pritisak zdravstvenih djelatnika na ispitanike nižeg obrazovnog statusa povezan je sa slabijim osjećajem nego kada je pritisak izvršen na ispitanike višeg obrazovnog statusa. Pritisak socijalne okoline povezan je sa slabijim duševnim zdravljem u ispitanika višeg obrazovnog statusa. U slučaju povezanosti pritiska socijalne okoline i osjećaja tjelesnog zdravlja ne postoji konzistentnost niti su rezultati statistički značajni. Medijatorska povezanost zadovoljava kriterije značajnosti isključivo za povezanost osjećaja tjelesnog zdravlja te pritiska zdravstvenih djelatnika na promjenu nepravilne prehrane i prestanak pušenja. Budući da su smjerovi djelovanja različiti za utjecaj obrazovanja na zdravlje i utjecaj pritiska zdravstvenih djelatnika na zdravlje medijaciju je moguće tumačiti tako da obrazovni status ima medijatorski učinak na povezanost osjećaja zdravlja i pritiska okoline.

    English abstract

    The aim of this dissertation was to explore the association between social pressure to change unhealthy habits, educational status and self-perceived mental and physical health. Research was done on 9,070 respondents from Croatian Health Survey 2003 older than 18 years. A total of 264 respondents were excluded since they had student status or did not state educational status in the survey. Respondents were classified into two groups according to educational status: a group with lower education (incomplete or complete primary and secondary school), and a group with higher education (college or university level). All analyses were done on those two groups according to sex of the respondents. Higher education of men was associated with better mental and physical health, less frequent alcohol consumption and smoking, and more frequent physical inactivity and unhealthy diet. Higher education of women was also associated with better mental and physical health, showing the same frequency of smoking and alcohol consumption but less frequent unhealthy diet and more frequent physical inactivity. Pressures to change health habits were different for different educational groups. Female respondents with higher education were less pressured by health professionals for all health habits. On the contrary, social network pressure was much higher for higher educated women to change nutrition and increase physical activity. Pressures by health professionals on higher educated man were greater to stop smoking, change nutrition and increase physical activity. Social network pressure to change unhealthy habits was higher for all habits except for smoking. Expected mediation between social pressure, formal education and health was not found. A mediating effect was recognized tough, but only in instances of physical health, smoking and unhealthy diet in relation to educational status. The observed mediation suggests different associations than proposed in the hypothesis. It is possible that the mediation could be described as an association between self-perceived physical health and pressure by health professionals, meaning that lower self-perceived physical health is associated with higher pressure to change habits. A mediation effect is observed for educational status since higher education mediates higher pressure to change health habits by health professionals.

    Item Type: Thesis (PhD)
    Mentor: Pavleković, Gordana
    Divisions: Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite
    Depositing User: Marijan Šember
    University: Sveučilište u Zagrebu
    Institution: Medicinski fakultet
    Number of Pages: 133
    Status: Unpublished
    Creators:
    CreatorsEmail
    Brborović, Ognjen
    Date: 13 April 2010
    Date Deposited: 10 May 2010
    Last Modified: 23 Sep 2011 18:11
    Subjects: /
    Related URLs:
      URI: http://medlib.mef.hr/id/eprint/753

      Actions (login required)

      View Item

      Document Downloads

      More statistics for this item...