Who empowers women towards healthier lifestyles? Example from Western Croatia [Tko osnažuje žene ka zdravijem načinu života? Primjer iz zapadne Hrvatske]

Vitale, Ksenija and Džakula, Aleksandar and Šuljić, Petra and Todorović, Goran and Vuletić, Silvije and Čović, Ana (2009) Who empowers women towards healthier lifestyles? Example from Western Croatia [Tko osnažuje žene ka zdravijem načinu života? Primjer iz zapadne Hrvatske]. Collegium Antropologicum, 33 (S. 1). pp. 165-170. ISSN 0350-6134

Preview

PDF - Published Version Download (74kB) | Preview

Abstract

This article explores who among the doctors, other health care workers, family or somebody else most frequently advised women about their lifestyle changes related to cardiovascular health (including smoking, nutritional habits and physical activity). We analyzed who advised the most, in relation to the parameters important in the etiology of cardiovascular diseases: age, systolic blood pressure and body mass index (BMI). Sample was a part of comprehensive Croatian Adult Health Survey, comprised of women from Primorje-Goran, Istra and Lika-Senj Counties. Results indicated low frequency of advising on lifestyle changes in primary health care in all three counties, with most advice from general practitioners on nutritional habits. Family and other health care workers advised about smoking and nutrition and had strong influence in the youngest age groups. The GPs failure to counsel younger population and disease-free women could be regarded as the missed opportunity for avoidance of preventable risk factors that are associated with cardiovascular diseases. Other subjects in the health care process, as well as the family and media could fill the gaps between the patients and health care system messages. In order to create and develop such heterogeneous network approaches to training various programs and activities have to take into account all specific gender and regional characteristics.

Abstract in Croatian

Studija istražuje tko od četiri kategorije (liječnici, ostali zdravstveni radnici, obitelj, netko drugi) najčešće savjetuje žene o promjeni životnih navika (pušenje, prehrana, fizička aktivnost). Analizirani su i specifični parametri koji su značajni za pojavnost kardiovaskularnih bolesti: dob, sistolički tlak i indeks tjelesne težine (ITM). Uzorak je dio sveobuhvatne Hrvatske zdravstvene ankete, a sastojao se od žena iz Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije. Rezultati upućuju na malen broj savjeta koji se daju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u sve tri županije. Liječnici savjetuju najviše o prehrambenim navikama, dok obitelj i drugi zdravstveni radnici savjetuju o pušenju i prehrani i to najmlađu dobnu skupinu. Kategorija netko drugi, za koju se pretpostavlja da su mediji, najviše savjetuje o fizičkoj aktivnosti i to najmlađu dobnu skupinu kao i žene bez izraženih simptoma (normalan tlak i ITM). Izostanak savjeta prema najmlađoj dobnoj skupini i ženama bez simptoma, od strane liječnika može biti propuštena prilika u prevenciji nekih stanja i bolesti. Osim liječnika i drugi zdravstveni radnici zajedno uz obitelj i medije mogu ispuniti praznine u komunikaciji između pacijenata i zdravstvenog sustava. Ipak da bi se stvorila, i da može funkcionirati tako heterogena mreža, edukaciji, smjernicama i djelatnostima potrebno je potrebno je pristupiti sveobuhvatno uzimajući u obzir rodne i regionalne specifičnosti. Dobro usmjerena zdravstvena edukacija može smanjiti faktore rizika na minimum.

Actions (login required)

View Item

Downloads