Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Procjena rizika bolesnika s akutnim infarktom miokarda u županijskoj bolnici na temelju odrednica intrahospitalnog letaliteta

Ivanuša, Mario (2007) Procjena rizika bolesnika s akutnim infarktom miokarda u županijskoj bolnici na temelju odrednica intrahospitalnog letaliteta. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

[img]
Preview
PDF
Download (1737Kb) | Preview

    Croatian abstract

    Cilj istraživanja bio je stvoriti model za procjenu kratkoročnog ishoda akutnog infarkta miokarda (AIM) u županijskoj bolnici temeljen na analizi međudjelovanja čimbenika rizika, kliničke slike i primijenjenih lijekova. Retrospektivno smo analizirali podatke svih bolnički liječenih pacijenata s AIM u razdoblju od 1. 7. 1996. do 31. 12. 2000. godine. Dijagnoza AIM temeljila se na kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije. Uporabom tradicionalnih statističkih metoda i sustava strojnog učenja pokušalo se konstruirati informatički model koji, na osnovu podataka kod prijema, pokušava predvidjeti hoće li ispitanici preživjeti akutnu fazu bolničkog liječenja. Statistička analiza učinjena je uporabom analitičkih sustava STATISTICA, Weka i R. Od 396 uključenih bolesnika (62,9% muškaraca i 37,1% žena) ukupno je umrlo njih 80, odnosno 20,2% (12,9% muškaraca i 32,0% žena). Lošiji ishod žena s AIM posljedica je kasnijeg javljanja bolesti (69,7 ± 10,0 godina prema 61,6 ± 11,8 kod muškaraca), češće zastupljenosti čimbenika rizika(dijabetesa, arterijske hipertenzije i preboljelog moždanog udara), teže kliničke slike (kod prijema 47,4% žena ≥II. stupnja kliničke klasifikacije po Killipu prema 25% kod muškaraca) i rjeđe primjene fibrinolitičke terapije (kod 4,1% žena prema 18,1% kod muškaraca). Rezultati relativnog rizika umiranja uporabom party programa izdvojili su stupanj kliničke klasifikacije po Killipu kod prijema i životnu dob, kao odrednice intrahospitalnog letaliteta. Bolesnici koji su kod prijema bili I. i II. stupnja klasifikacije po Killipu i dobi ≤66 godina imali su kumulativnu proporciju preživljenja >95%. Ta skupina bolesnika pripada kategoriji niskog rizika i predstavlja kandidate za rani otpust iz bolnice. Kategoriji visokog rizika pripadaju svi bolesnici koji su stariji od 66 godina, kao i bolesnici neovisno o dobi III. i IV. stupnja kliničke klasifikacije. Ovu skupinu bolesnika, obzirom na visok intrahospitalan letalitet, treba liječiti djelotvornijom terapijom od farmakološkog liječenja dostupnog u okružju županijske bolnice. Odrednice intrahospitalnog letaliteta od AIM u županijskoj bolnici, prema rezultatima ovog istraživanja, predstavljaju stupanj kliničke klasifikacije prema Killipu kod prijema i dob. Temeljem ove dvije varijable moguće je izdvojiti skupinu bolesnika, koja bi, radi smanjenja visokog rizika od smrtnog ishoda, trebala biti liječena perkutanom koronarnom intervencijom s implantacijom stenta u tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi.

    English abstract

    The goal of this study was to create a model that would evaluate the short-term outcome of acute myocardial infarction (AMI) in a county hospital, based on the analysis of interaction between the risk factors, clinical status and treatment during hospitalization. Case histories of all in-hospital patients with AMI in the period from July 1, 1996 until December 31, 2000 were retrospectively analyzed. AMI was diagnosed according the World Health Organization criteria. Standard statistical and machine learning methods were used to create a computerized model, that will, on the basis of data at the time of admittance, predict whether the patient would survive acute stage of hospital treatment. The statistical analysis was performed using analytic systems STATISTICA, Weka and R. Out of 396 patients (62.9% men and 37.1% women) a total of 80 of them died (20.2%; 12.9% men and 32.0% women). The worse outcome of women with AIM was due to later manifestation of the disease (69.7 ± 10.0 years of age vs. 61.6 ± 11.8 for men), higher frequency of the risk factors (diabetes, arterial hypertension and previous stroke), more serious clinical status (at the time of admittance 47.4% of women ≥II in Killip class vs. 25.0% of men) and less frequent use of fibrinolytic therapy (4.1% of women compared to 18.1% men). The relative death risk findings using the party program have identified the Killip classification at the time of admittance and the age as prognostic factors of hospital mortality. Patients who were in the I and II class according to Killip and age of ≤66 years had a cumulative survival of >95%. This group of patients represented a low risk category and were the candidates to be early discharge from hospital. All the patients who were older than 66 years and were in the III and IV class according to Killip, regardless of age, represented the high-risk category. This group of patients, due to high hospital mortality rate, should be treated using the more efficient therapy instead of the usual pharmacological treatment. This study shows that the criteria of the hospital mortality rate in a county hospital involve the clinical classification according to Killip and the age. These two prognostic factors are sufficient to recognize the group of patients that should be treated using the percutaneous coronary intervention with implantation of stent in a tertiary medical institution in order to decrease their higher risk of death.

    Item Type: Thesis (PhD)
    Mentor: Miličić , Davor
    Divisions: Izvan medicinskog fakulteta
    Depositing User: Boris Čičovački
    University: Sveučilište u Zagrebu
    Institution: Medicinski fakultet
    Number of Pages: 152
    Status: Unpublished
    Creators:
    CreatorsEmail
    Ivanuša, Mario
    Date: 19 September 2007
    Date Deposited: 14 Sep 2009
    Last Modified: 23 Sep 2011 18:10
    Subjects: /
    Related URLs:
      URI: http://medlib.mef.hr/id/eprint/543

      Actions (login required)

      View Item

      Document Downloads

      More statistics for this item...