Usporedba depresivnoga i demoralizacijskoga sindroma kao predskazatelja suicidalnosti u kroničnoj fazi shizofrenije

Bagarić, Dario (2014) Usporedba depresivnoga i demoralizacijskoga sindroma kao predskazatelja suicidalnosti u kroničnoj fazi shizofrenije. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

PDF Download (3MB)

Abstract

The aim of this study was to evaluate the impact of depression and demoralization syndromes on suicidality in patients with chronic schizophrenia. Methods: A prospective study on 146 out-patients with chronic schizophrenia, treated in Psychiatric University Hospital “Vrapče”, Zagreb, Croatia, from April 15th 2011 to June 1st 2013. Every patient’s schizophrenia diagnosis was independently made by two psychiatrists, using ICD-10 and DSM-IV criteria. Sociodemographic, clinical and hospital data were collected for every patient. Severity of their symptoms was assessed with the Positive and Negative Syndrome Scale (PANSS), the Calgary Depression Scale for Schizophrenia (CDSS), the InterSePT Scale for Suicidal Thinking (ISST) and the self-administered Demoralization Scale (DS). Statistical analysis included descriptive statistics, chi-square, Wilcoxon test and McNemar test. Spearman's rank correlation coefficient were calculated to identify and test the strength of relationship between scores on used scales while the multiple regression model was used to test multivariate predictive models of suicidality. Results: The statistically significant positive correlations were found between patient’s demoralization categories and their male sex, number of previous hospitalizations (second test), hereditary of suicidality, CDSS score, ISST score and scores on cognitive, affective and negative factors of the PANSS. The statistically significant positive correlation were found between patient’s depression categories and their heredity of suicidality, number of previous hospitalizations, DS score, as well as scores of cognitive, affective and negative factors of the PANSS. Suicidality had statistically significant positive correlation with patient’s male sex, heredity of suicidality, number of previous hospitalizations, DS score, CDSS score and scores of cognitive, affective and negative factors of the PANSS. In the multiple regression model, two initial predictive variables had statistically significant association with suicidality: DS score and score of affective factor of the PANSS. In second test, two predictive variables showed statistically significant association with suicidality: DS score and CDSS score. Demoralization was stronger predictor than depression.

Abstract in Croatian

Cilj istraživanja bile je procjena utjecaja depresivnog i demoralizacijskog sindroma na suicidalnost u oboljelih od shizofrenije u kroničnoj fazi bolesti. Metode: Istraživanje je provedeno prospektivnom studijom među 146 bolesnika oboljelih od shizofrenije koji su liječeni ambulantno u Klinici za psihijatriju „Vrapče“ u Zagrebu, u periodu od 15. travnja 2011. godine do 1. lipnja 2013. godine. Svi ispitanici su imali dijagnozu shizofrenije postavljenu po dva neovisna psihijatra, sukladno dijagnostičkim kategorijama MKB-10 i DSM-IV. Za svakog pojedinog bolesnika prikupljena su sociodemografska, hospitalna i klinička obilježja. Težina psihopatologije procjenjivala se ocjenskim skalama PANSS, CDSS i ISST te samoocjenskom demoralizacijskom skalom (DS). U statističkim analizama korištene su deskriptivne statističke metode, hi kvadrat test, Wilcoxonov test, McNemarov test, dok su se međusobne povezanosti procijenile Spearmanovim koeficijentom korelacije rho. Multiplim linearnim regresijskim modelom načinjeni su multivarijatni prediktorski modeli suicidalnosti. Rezultati: Nađena je statistički značajna pozitivna povezanost demoralizacije s muškim spolom, hereditetom suicidalnosti, brojem prethodnih hospitalizacija (u drugom mjerenju), vrijednošću CDSS-a, vrijednošću ISST-a te vrijednostima kognitivnog, afektivnog i negativnog faktora PANSS-a. Nađena je statistički značajna pozitivna povezanost depresije s hereditetom suicidalnosti, brojem prethodnih hospitalizacija, vrijednošću demoraliziranosti (DS) s pripadajućim domenama, vrijednošću ISST-a te vrijednostima kognitivnog, negativnog i afektivnog faktora PANNS-a. Nađena je statistički značajna pozitivna povezanost suicidalnosti s muškim spolom, hereditetom suicidalnosti, brojem prethodnih hospitalizacija, vrijednošću demoraliziranosti (DS), vrijednošću CDSS-a te kognitivnog, afektivnog i negativnog faktora PANSS-a. U multiplom regresijskom modelu na početku istraživanja dvije su prediktorske varijable bile statistički značajno povezane sa suicidalnošću: ukupna vrijednost demoraliziranosti (DS vrijednost) i PANSS afektivni faktor. U drugom mjerenju dvije su prediktorske varijable bile statistički značajno povezane sa suicidalnošću: ukupna vrijednost demoraliziranosti (DS) i ukupna vrijednost depresivnosti (CDSS). Demoraliziranost se pokazala snažnijim prediktorom u odnosu na depresivnost.

Actions (login required)

View Item

Downloads