Procjena vrijednosti testa skrivenoga objekta u ranoj dijagnostici Alzheimerove bolesti [Evaluation of the hidden goal test in early diagnosis of mild cognitive impairment and Alzheimer’s disease ]

Bažadona, Danira (2019) Procjena vrijednosti testa skrivenoga objekta u ranoj dijagnostici Alzheimerove bolesti [Evaluation of the hidden goal test in early diagnosis of mild cognitive impairment and Alzheimer’s disease ]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

PDF Download (3MB)

Abstract

Episodic memory impairment and spatial navigation deficit are often considered to be the first symptoms of impairment due to neurodenerative changes in the structures of the medial temporal lobeparticularly due to Alzheimer's disease (AD). As AD is a growing public health issue, there is a great need for development of highly sensitive and specific tests or biomarkers that would allow preclinical diagnosis of AD. This would also allow for a timely pharmaceutical intervention. Hidden Goal Test (HGT) has been developed and used for detection of spatial navigation deficit in mild cognitive impairment (MCI) patients. Subjects were instructed to find an invisible goal using its relation to the starting position and/or the orientation cues. Between group differences in the average error measured in allocentric (allo), egocentric (ego) and combined allocentric-egocentric (allo-ego) subtests were statistically significant for MCI patients and healthy controls. There was significant difference in errors measured in allo, ego and allo-ego HGT between MCI patients with MMSE values greater than or equal to 26 points and those below 26 points. In conclusion, HGT proved to be a good screening tool, but also a good confirmatory diagnostic test. Used in combination with other biomarkers, HGT can improve the early identification of MCI patients who will convert to AD.

Abstract in Croatian

Oštećenje epizodičkoga pamćenja i poremećaj prostorne orijentacije ubrajaju se u najranije znakove neurodegenerativnih bolesti koje zahvaćaju strukture medijalnog dijela sljepoočnog reţnja. Posebnu predilekciju za nastanak patoloških promjena u tim dijelovima mozga pokazuje Alzheimerova bolest (AB). S obzirom na činjenicu da je AB jedan od vodećih javnozdravstvenih problema, postojivelika potreba za iznalaţenjem visoko osjetljivih i specifičnih bioloških biljega koji bi omogućili postavljanje dijagnoze AB u pretkliničkoj fazi bolesti.Tada bi i terapijska intervencija imala najveći učinak. U pokušaju što ranijeg otkrivanja poremećaja prostorne orijentacije kod osoba s blagim spoznajnim poremećajem (BSP) u ovom je istraţivanju upotrebljen test skrivenog objekta (TSO). Ispitanici su imali zadatak pronaći cilj koji nije vidljiv, a za orijentaciju su se morali posluţiti ranije zapamćenom pozicijom cilja u odnosu na početnu poziciju i/ili distalne orijentire. Uspoređivanjem skupine ispitanika s BSP s kontrolnom (skupina zdravih ispitanika) nađena je statistički značajna razlika u vrijednosti izmjerene prosječne pogreške u pojedinim podtestovima alocentričkog (alo), egocentričkog (ego) i alocentričko-egocentričkog (alo-ego) TSO. Vrijednosti izmjerenih pogrešaka u alo, ego i alo-ego testu su bile značajno različite između dvije skupine ispitanika s BSP (onima s MMSE vrijednostima ≤ 26 i > 26 bodova). Prema analiziranim podatcima zaključeno je da je TSO dobar test probira, ali jednako tako i dobar dijagnostički test koji bi u skupini ispitanika s BSP mogao, u kombinaciji s drugim biološkim biljezima, pospješiti predviđanje u kojih će osoba BSP dalje progredirati u veliki neurokognitivni poremećaj (sindrom demencije).

Actions (login required)

View Item

Downloads