Razvoj instrumenta za procjenu profesionalnih odnosa među bolničkim liječnicima [Development of an instrument for the evaluation of professional interpersonal relationships among hospital physicians]

Ćurković, Marko (2017) Razvoj instrumenta za procjenu profesionalnih odnosa među bolničkim liječnicima [Development of an instrument for the evaluation of professional interpersonal relationships among hospital physicians]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

PDF Download (2MB)

Abstract

Although, physicians’ professional interpersonal relationships single out as crucial (sub)category of medical professionalism and represents a crucial element of physicians’ everyday practice, they haven’t been systematically researched. About their potential importance, with exception of few studies, one can find out from scientific literature which aim is researching professional relationships among healthcare workers in general. Nonetheless, this scientific literature indicates that physician professional interpersonal relationships have a profound impact on health care processes and outcomes in their entirety. Questionnaire named professional interpersonal relationships among physicians (PIR) was developed as a method of evaluating the quality of professional interpersonal relationship among hospital physicians that will be reliable, valid, applicable and adequate for use in everyday practice. PIR is a self-report, five point Likert-type, internet-based questionnaire. Research was conducted through four steps involving qualitative and quantitative methods, with the aim of determining validity, reliability and usability evidence of the proposed questionnaire. Content validity and face validity of instrument were evaluated by first set of focus groups, after witch 52 items were included in next, pilot phase of research. Within the pilot phase of research (March 2016, n=84) 11 items were excluded from further analysis based on discrimination of items analysis and analysis of reliability of questionnaire subscales. Second set of focus groups confirmed findings from preliminary research phases and included additional criterion for establishing criterion validity that consisted of four self-contained items. Final testing phase, validation study (May, June and July 2016, n=445) included physicians working in hospitals in the City of Zagreb. Analysis preformed with additional established criterion excluded further 16 items from quantitative analysis. Further analysis of the final version of PIR questionnaire, which consist of 25 items, reveals sound psychometric properties. Reliability of questionnaire determined by Cronbach alpha coefficient was α=0,95. Explanatory factor analysis yielded two factor solution where the first was named „negative interpersonal relationships“ (which explained 44% variance), and second „shared and unified professional affect“ (which explained 4% variance). Construct (convergent and discriminant) validity of final questionnaire was well established thorough statistically significant correlation between PIR scores and many independent variables as physicians' age, working experience on institutional unit, working experience in medical field, medical speciality, physicians' satisfaction, physicians' subjective assessment of quality of care within institutional unit, turnover intention, workload index and physicians’ self-assessed general health. Results of the study provide robust evidence that PIR questionnaire is reliable, valid and applicable method of evaluating the quality of professional interpersonal relationship among hospital physicians’.

Abstract in Croatian

Profesionalni odnosi među liječnicima izdvajaju se kao važan dio medicinskog profesionalizma, to jest profesionalne medicinske etike. Kao takvi, uz nekoliko jedinstvenih iznimaka, oni nisu sustavno proučavani, a najviše o njima možemo saznati iz znanstvene literature koja se bavi profesionalnim međuljudskim odnosima zdravstvenih djelatnika u cjelini. Navedena literatura ukazuje kako su oni nesumnjivo važni jer mogu utjecati na gotovo sve ishode i procese pružanja zdravstvene skrbi. Upravo s namjerom konstruiranja pouzdanog, valjanog i upotrebljivog mjernog instrumenta za procjenu kvalitete profesionalnih odnosa među bolničkim liječnicima, razvijen je Upitnik profesionalnih odnosa među liječnicima (skraćeno MOL). Radi se o kvantitativnom samoocjenskom na internetu baziranom upitniku s pozivnom elektronskom poštom koji koristi ljestvicu Likertovog tipa od pet stupnjeva. Istraživanje je provedeno u četiri koraka, koji su uključivali kvalitativne i kvantitativne metode, sa svrhom utvrđivanja psihometrijskih karakteristika poput pouzdanosti, valjanosti i uporabne vrijednosti predloženog instrumenta. Sadržajna i pojavna valjanost instrumenta utvrđena je tijekom prvog bloka fokus-grupa te su za sljedeću kvantitativnu pilot-fazu istraživanja odabrane 52 čestice. U pilot-istraživanju (ožujak 2016. godine, n = 84) je na temelju analize diskriminativnosti čestica i analize pouzdanosti pojedinih podljestvica upitnika iz daljnjeg istraživanja ispušteno 11 čestica. Drugi blok fokus-grupa potvrdio je nalaze prethodnih faza istraživanja te je kao dodatni kriterij procjene kriterijske valjanosti upitnika uveo četiri zasebne općenite čestice. Završno, kvantitativno istraživanje (svibanj, lipanj i srpanj 2016. godine, n = 445) provedeno je na ciljanoj populaciji liječnika koji rade u bolnicama na području Grada Zagreba. Usporedbom s dodatnim kriterijem u svrhu procjene kriterijske valjanosti upitnika ispušteno je 16 čestica. Završna inačica MOL upitnika sadrži 25 čestica i ukazuje na dobre psihometrijske karakteristike. Unutarnja valjanost upitnika utvrđena je Cronbachovim koeficijentom unutarnje konzistencije te je iznosila α = 0,95. Eksplanatorna faktorska analiza završnog instrumenta izlučila je dva faktora nazvana: „negativni i nečasni odnosi liječnika“ (koji je objašnjavao 44 % varijance manifestnih čestica) te „faktor zajedničkog i ujedinjenog profesionalnog djelovanja“ (koji je objašnjavao 4 % varijance). Konstruktna (konvergentna i diskriminantna) valjanost završnog instrumenta ogledala se u činjenici statistički značajne povezanosti rezultata postignutih na upitniku MOL s nizom nezavisnih varijabli poput dobi liječnika, radnog staža na odjelu ili zavodu, radnog staža u struci, specijalnosti liječnika, zadovoljstva liječnika, subjektivne procjene kvalitete skrbi na zavodu ili odjelu, namjerom napuštanja radnog mjesta, osjećajem zahtjevnosti posla te procjenom vlastitog zdravlja liječnika. Rezultati ovog istraživanja ukazuju kako je predloženi Upitnik o profesionalnim odnosima među liječnicima (Upitnik MOL) valjan i pouzdan mjerni instrument za procjenu kvalitete profesionalnih odnosa među bolničkim liječnicima s velikom mogućnošću i značajem praktične primjene.

Actions (login required)

View Item

Downloads