Vrjednovanje biomedicinskih časopisa u otvorenom pristupu s pomoću citatnih pokazatelja [ Evaluation of biomedical open access journals using citation indicators ]

Šember, Marijan (2007) Vrjednovanje biomedicinskih časopisa u otvorenom pristupu s pomoću citatnih pokazatelja [ Evaluation of biomedical open access journals using citation indicators ]. Masters thesis, Sveučilište u Zagrebu.

Preview

PDF Download (1MB) | Preview

Abstract

Commercial publishing of scientific journals has become one of the most lucrative economic branches of our time. During past 20 years, subscriptions to scientific journals have generally been growing faster than inflation. The reason is that publishers are virtually in a monopolistic position because scientists are obliged to publish their research results in journals that are considered pivotal in a particular field and have a high impact factor. Libraries are, of course, obliged to purchase the same journals that the scientists use. As the funds allocated by institutions for journal subscriptions could most frequently not follow such rise in prices, many institutions in the 1990s faced the problem of reducing the range of subscriptions. All this has led to iniciatives, or it could even be said a movement, of the scientific community for setting up open access to scientific information. Initiatives and declarations emerged favoring the open access whose implementation began in two ways: through the so-called green way (self-archiving and establisment of a repository network), or the golden way (publication of manuscripts in journals that provide open access). The golden way is the subject of this study. Establishment, processing and maintenance of an archive of electronic journals and their public accessibility and unlimited use make an exceptionally important project, particularly when medical information is in question. Nevertheless, a question emerges if the journals with completely free access possess the same value as those accessed through any type of payment, or what the objective value of the former journals is. A partial answer to this question may be provided by the analysis of the impact factor (IF). This factor indicates the impact of a scientific result, i.e. the influence that such results could exert on future studies. Information on the impact factor of a journal is available in the publication Journal Citation Reports (JCR) by the American publisher Thomson Scientific. However, in the public archives of freely accessible biomedical journals as, e.g. PubMed Central, there is a large number of new journals that cannot yet have JCR IF. Therefore, the answer is to be found in establishing the citation rate for those journals using another source of data. We found it by the Google Scholar searching. We investigated 190 journals included in the PubMed Central at the end of 2006 which met the following criteria: they had open access without limitations immediately after publication and at least one volume published in 2006 under the same title. Of 190 journals, 32 had JCR impact factor; this was not enough to assess the value of the entire journal group. The impact factor for all other analysed journals was calculated dividing the number of citations for the 2003-2006 period (obtained using Google Scholar browser) and the number of articles in volumes represented in the PubMed Central in the same period. As such ratio has not been standardized, it was necessary to correlate it with the JCR impact factor which is an almost generally accepted measure of the quality of a scientific journal; a control group of 32 journals was used that had both impact indicators determined. We found that the value for PubMed Central versus JCR impact factor was 1.5, which actually means that each article in those journals was on average cited 1.5 times. As only a lesser number of open access journals have the JCR impact factor, it is necessary to search for new citation sources as the bases for impact indicators, which was attempted in this study.

Abstract in Croatian

Izdavanje znanstvenih časopisa na komercijalnoj osnovi pretvorilo se u jednu od najunosnijih gospodarskih grana našeg vremena. U posljednjih 20-ak godina, pretplate na znanstvene časopise u pravilu rastu brže od inflacije. Razlog je tome što su izdavači praktički u monopolističkom položaju, jer su znanstvenici primorani objavljivati rezultate istraživanja u časopisima koji se smatraju ključnim za određeno područje i koji imaju visok čimbenik odjeka. Iste te časopise, naravno, moraju kupovati i knjižnice koje ti znanstvenici koriste. Kako sredstva koja institucije izdvajaju za nabavu časopisa najčešće nisu mogla pratiti takav porast cijena, u devedesetim godinama dvadesetog stoljeća mnoge su se našle pred problemom smanjivanja opsega pretplate. Sve je to dovelo do težnji, možda bi se moglo reći i pokreta, znanstvene zajednice za otvorenim pristupom znanstvenim informacijama. Pojavile su se inicijative i deklaracije za otvoreni pristup, a isti se praktično počeo ostvarivati na dva načina: tzv. zelenim putem (samoarhiviranjem i izgradnjom mreže repozitorija), ili zlatnim putem (objavljivanjem radova u časopisima koji su u otvorenom pristupu). Zlatni put tema je ovog rada. Stvaranje, obrada i održavanje arhiva elektroničkih časopisa, te njihova javna dostupnost i neograničeno korištenje, iznimno je važan projekt, poglavito kad se radi o medicinskim informacijama. Postavlja se, ipak, pitanje jesu li ti časopisi u posve besplatnom pristupu podjednako vrijedni kao i oni kojima se pristupa uz neki oblik plaćanja, odnosno, kolika je objektivna vrijednost tih časopisa? Dio odgovora na to pitanje može nam dati analiza čimbenika odjeka (od engl. impact factor – IF). Čimbenik odjeka ukazuje na odjek nekog znanstvenog rezultata, odnosno na utjecaj koji ti rezultati imaju na daljnja istraživanja. Uvid u čimbenik odjeka časopisa može se dobiti u publikaciji Journal Citation Reports (JCR), američkog izdavača Thomson Scientific. No, u arhivima slobodno dostupnih časopisa, kao što je PubMed Central, javni elektronički arhiv biomedicinske literature objavljene u časopisima, veliki je broj novih naslova koji još ne mogu imati JCR IF, te će za drugi dio odgovora na zadano pitanje poslužiti citiranost članaka iz tih časopisa u tražilici Google Scholar. Istraživano je 190 naslova koji su krajem 2006. godine bili zastupljeni u PubMed Centralu, a koji su zadovoljili uvjete da su u otvorenom pristupu bez ikakvih ograničenja, i to odmah po objavljivanju, te da pod tekućim naslovom u 2006. godini imaju objavljen barem jedan sveščić. Od 190 časopisa, 32 imaju JCR čimbenik odjeka, što nije dovoljno za procjenu vrijednosti cijele skupine, te je za sve časopise izračunat i čimbenik odjeka na osnovi omjera broja citata pronađenih uz pomoć tražilice Google Scholar za razdoblje 2003.-2006. godine, i broja radova u sveščićima zastupljenim u PubMed Centralu u istom tom razdoblju. Kako taj čimbenik nije standardiziran, bilo ga je potrebno dovesti u korelaciju sa JCR čimbenikom odjeka, kao gotovo općeprihvaćenim brojčanim oblikom vrjednovanja znanstvenih časopisa, za što je poslužila kontrolna skupina od 32 naslova koji imaju i jedan i drugi čimbenik odjeka. Utvrđeno je da je vrijednost PubMed Centrala odgovarajuća JCR čimbeniku odjeka od 1,5, što ustvari znači da je svaki članak u tim časopisima prosječno citiran jedan i pol puta. S obzirom da samo manji dio časopisa u otvorenom pristupu ima JCR čimbenik odjeka, neophodno je tražiti nove izvore citata i na njima zasnovane čimbenike odjeka, što je učinjeno i u ovom radu.

Actions (login required)

View Item

Downloads