Značajke izvanbolničke potrošnje psihofarmaka od 2001.-2010. godine u Gradu Zagrebu [The characteristics of outpatient utilization of psychopharamaceuticals in Zagreb 2001-2010]

Polić Vižintin, Marina (2015) Značajke izvanbolničke potrošnje psihofarmaka od 2001.-2010. godine u Gradu Zagrebu [The characteristics of outpatient utilization of psychopharamaceuticals in Zagreb 2001-2010]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

PDF Download (720kB)

Abstract

The aim was to determine distribution and trends in the outpatient utilization of psychopharmaceuticals to evaluate the rationality of psychopharmaceutical prescribing. Using the WHO ATC/DDD methodology, the number of defined daily doses (DDD) is calculated from data on the number and size of drug packages collected from all pharmacies. The rationality of prescribing is evaluated by use of the Eurostat Ratio indicators and the DU90% method. Although the overall outpatient utilization of psychopharmaceuticals was reduced during the study period, the overall cost for these drugs increased. Based on the DDD/1000/day, the use of generic psychopharmaceuticals decreased according to the financial indicator, although the number of generic drugs on the CIHI List of Drugs increased. The rationality of psychopharmaceutical prescribing as measured by DU90% method and Ratio indicators was found to have improved. There still was an excessive use of anxiolytics and inadequate use of antidepressants. Prescribing expensive drugs in cases where they can be replaced by an appropriate and less expensive substitute should be restricted. Continuous education of primary care physicians in early detection and treatment of mental disorders is required. Introduction of a questionnaire for early recognition of depression symptoms in the general population at the primary healthcare level would be highly useful.

Abstract in Croatian

Cilj ovog rada je utvrditi raspodjelu i kretanje izvanbolničke potrošnje psihofarmaka kako bi se ocijenila racionalnost propisivanja psihofarmaka u razdoblju od 2001. do 2010. godine u Gradu Zagrebu. Polazi se od pretpostavke da se u istraživanom razdoblju povećala racionalnost propisivanja psihofarmaka. Podaci o potrošnji lijekova s režimom izdavanja na recept dobiveni iz svih ljekarni u Gradu Zagrebu, poslužili su za izračunavanje broja definiranih dnevnih doza (DDD) i DDD na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), primjenom ATK/DDD (Anatomsko-Terapijsko-Kemijska klasifikacija) metodologije Svjetske zdravstvene organizacije. Za ocjenu racionalnosti propisivanja korišteni su „Ratio indikatori“ Eurostat-a i „Drug Utilization 90% (DU90%) metoda. Analizirane su stope hospitalizacija na 100.000 stanovnika zbog duševnih bolesti, po pojedinim dijagnozama uz prikaz trendova. U promatranom razdoblju smanjila se ukupna izvanbolnička potrošnja psihofarmaka iskazana brojem DDD/1000/dan, dok su se ukupni troškovi za psihofarmake povećali. Najpropisivanija terapijska skupina, unatoč trendu pada, su anksiolitici s udjelom od preko 50% u ukupnoj potrošnji psihofarmaka 2010. godine. Izvanbolnička potrošnja antipsihotika se gotovo dvostruko smanjila pri čemu je porasla potrošnja atipičnih antipsihotika, a tipičnih pala. Porasla je izvanbolnička potrošnja antidepresiva uz dominaciju selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina. Potrošnja tricikličkih antidepresiva je u padu. Potrošnja generičkih psihofarmaka prema pokazatelju broja DDD/1000/dan i prema financijskom pokazatelju je u padu, iako je na Listi lijekova HZZO-a porastao broj generičkih lijekova. Povećala se racionalnost propisivanja psihofarmaka mjerena „DU90%“ metodom i indikatorima racionalnosti propisivanja. Povećala se adherencija lijekova unutar DU90% segmenta sa stručnim smjernicama. Potrošnja anksiolitika je prekomjerna, a potrošnja antidepresiva još uvijek nedovoljna. Potrebno je ograničiti mogućnost propisivanja skupih lijekova u slučajevima kada za njih postoji adekvatna jeftinija zamjena te ograničiti utjecaj farmaceutske industrije na liječnike. Potrebna je trajna edukacija liječnika primarne zdravstvene zaštite u ranom otkrivanju i liječenju duševnih bolesti. Korisno bi bilo uvođenje upitnika za rano prepoznavanje simptoma depresije u općoj populaciji na razini primarne zdravstvene zaštite.

Actions (login required)

View Item

Downloads