Poremećaj kognitivnih funkcija i uloga cerebralne oksimetrije kod kirurške revaskularizacije srca [Congitive dysfunction and the role of cerebral oximetry in patients with coronary artery bypass graft surgery]

Čolak, Željko (2011) Poremećaj kognitivnih funkcija i uloga cerebralne oksimetrije kod kirurške revaskularizacije srca [Congitive dysfunction and the role of cerebral oximetry in patients with coronary artery bypass graft surgery]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

Preview

PDF Download (934kB) | Preview

Abstract

Cerebral injury following cardiac surgery still occurs very often. The reduction in the incidence of stroke resulted in an increasing interest in more frequent but clinicaly less detectable type of neurological injury manifesting as cognitive impairment. Patients with cognitive dysfunction may have problems in performing everyday activities which has a significant impact on the patients' quality of life. Etiology of cognitive impairment most likely represents a combination of variable factors with consequences on either regional or global imbalance between cerebral oxygen demand and supply. A large number of reports have revealed that the monitoring of regional cerebral oxygenation (rSO2) with INVOS system gives an opportunity for early recognition of this imbalance and administration of standardized interventions with the aim to avoid neurologic and other major complications. In our study we represent the results of prospective, randomized, blinded study of 190 coronary artery bypass graft (CABG) patients with use of cardiopulmonary bypass. The patients were randomized in interventional INVOS group and control group in which monitoring with INVOS system was not used. Maintainance of intraoperative rSO2 in INVOS group under 80% of baseline value was significantly associated with decrease of cognitive decline seven days after the operation (p=0.002), but there was no impact on the incidence of stroke, delirium or other major complications. By multivariate logistic regression analysis we have revealed the predictors for postoperative cognitive decline: older age (OR 1.15), higher values of EuroSCORE (OR 1,35), chronic atrial fibrillation (OR 13.15), higher perioperative transfusion requirement (OR 1.19), higher values of SAPS II at discharge from ICU (OR 1,30) and lower educational level (OR 0,87). Based on the results of this study we have concluded (from the data of eritrocyte transfusion) that the hemodilutional anemia or anemia caused by perioperative bleeding was predictor of rSO2 desaturation during operation, but also the predictor of cognitive decline after operation. Nevertheless, early recognition of cerebral oxygen supply/demand imbalance followed by rSO2 desaturation enables immediate correction of significant anemia which can eventually affect better cognitive outcome. 101 This observation is relating to the fact that transfusion of erytrocite concentrate was given earlier in INVOS than in control group, which could result in better cognitive outcome observed in INVOS group. Prolonged rSO2 desaturation was also determined as a risk factor for cognitive decline (OR 12,1). It was determined that standardized interventions for maintaining the appropriate level of rSO2 were not effective in some patients and prolonged rSO2 desaturation occured, more frequently followed by cognitive impairment and stroke compared to patients without prolonged desaturation. Further studies have to identify the cause for non effective results of previously mentioned interventions and to determine the way how these patients should be treated to avoid neurological damage. From the results of this study it can be concluded that cerebral oxymetry with INVOS system is useful method for monitoring the brain perfusion, which allows early detection and elimination of the imbalance between cerebral oxygen supply and demand. Eventually, it leads to reduction in neurological complications after coronary artery bypass surgery, if adequate level of rSO2 could be maintained.

Abstract in Croatian

Neurološke komplikacije nakon kardiokirurških zahvata još su uvijek relativno česte. Smanjenje učestalosti moždanog udara usmjerilo je pažnju na mnogo češći, ali klinički teže uočljiv oblik neurološkog oštećenja koji se očituje poremećajem kognitivnih funkcija. Bolesnici s kognitivnim oštećenjem imaju poteškoće u provođenju normalnih dnevnih aktivnosti, a prijašnjim istraživanjima dokazano je značajno smanjenje njihove kvalitete života. Etiologija kognitivnih poremećaja vjerojatno predstavlja kombinaciju raznih čimbenika koji u konačnici dovode do regionalne ili globalne neravnoteže između dostave i potrošnje kisika u mozgu. U literaturi se ističe da nadzor regionalne cerebralne saturacije kisikom (rSO2) pomoću INVOS sustava tijekom kardiokirurških zahvata, pruža mogućnost ranog otkrivanja takvog nesklada i poduzimanja neposrednih intervencija kako bi se izbjegle neželjene komplikacije. U ovoj disertaciji prikazani su rezultati prospektivne, randomizirane, dvostruko slijepe studije u koju je uključeno 190 bolesnika podvrgnutih aortokoronarnom premoštenju uz primjenu izvantjelesnog krvotoka. Bolesnici su bili randomizirani u intervencijsku INVOS skupinu i kontrolnu skupinu koja nije nadzirana INVOS sustavom. U INVOS skupini, održavanje vrijednosti rSO2 tijekom operacije iznad 80% bazalnih vrijednosti, statistički je značajno smanjilo učestalost kognitivnog poremećaja sedam dana nakon operacije (p=0.002), ali nije bilo utjecaja na učestalost moždanog udara, delirija ili drugih velikih komplikacija. Višestrukom logističkom regresijom utvrđeni su čimbenici rizika poslijeoperacijskog kognitivnog poremećaja za sve bolesnike u studiji: viša životna dob (OR 1.15), veće vrijednosti EuroSCORE-a (OR 1.35), postojanje kronične fibrilacije atrija prije operacije (OR 13.15), veća količina transfundiranih koncentrata eritrocita (OR 1.197), veća vrijednost SAPS II u trenutku otpusta iz JIL-a (OR 1.30) i niža razina školovanja (OR 0.87). Ovim istraživanjem nadalje se posredno zaključuje (iz podataka o potrebnoj količini transfuzije eritrocita) da je hemodilucijska anemija ili anemija zbog perioperacijskog krvarenja prediktor rSO2 desaturacije tijekom operacije, kao i kognitivnog poremećaja nakon operacije. Također, rano uočavanje poremećaja ravnoteže između dostave i potrošnje kisika u mozgu koja se očituje padom rSO2, omogućava pravovremenu korekciju značajne anemije što u konačnici može utjecati na povoljniji kognitivni ishod. Ovo zapažanje vezano je uz činjenicu da je transfuzija koncentrata eritrocita u INVOS skupini primijenjena mnogo ranije u odnosu na kontrolnu skupinu što je među ostalim moglo utjecati na bolji kognitivni ishod koji je uočen u 99 INVOS skupini. Uz to je i prolongirana rSO2 desaturacija potvrđena kao rizičan čimbenik kognitivnog poremećaja (OR 12,1). Naime ustanovljeno je da kod nekih bolesnika primjena standardiziranih intervencija za održavanje odgovarajućeg rSO2 nije rezultirala adekvatnim učinkom te je uslijedila prolongirana rSO2 desaturacija, praćena većom učestalošću kognitivnog poremećaja i moždanog udara u odnosu na skupinu bolesnika bez prolongirane desaturacije. Daljnjim istraživanjima potrebno je utvrditi uzroke izostanka učinka spomenutih intervencija i način kako postupiti s takvim bolesnicima da bi se izbjeglo neurološko oštećenje. Iz rezultata ovog istraživanja može se zaključiti da je cerebralna oksimetrija putem INVOS sustava korisna metoda nadzora perfuzije mozga uz koju postoji mogućnost rane detekcije i otklanjanja neravnoteže između dostave i potrošnje kisika u mozgu. To u konačnici rezultira smanjenjem neuroloških komplikacija nakon kirurške revaskularizacije miokarda ukoliko se uspiju održavati odgovarajuće vrijednosti rSO2.

Actions (login required)

View Item

Downloads