Društvene i osobne odrednice zdravstvenog stanja i ponašanja žena u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na zdravstvenu zaštitu žena domaćica

Džakula, Aleksandar (2009) Društvene i osobne odrednice zdravstvenog stanja i ponašanja žena u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na zdravstvenu zaštitu žena domaćica. PhD thesis, Sveučilište uZagrebu.

Preview

PDF Download (732kB) | Preview

Abstract

The aim of this study was to investigate health status and determinants of health in the housewife population in Croatia. The data were collected during the Croatian health survey in 2003, and compose representative sample of the Croatian population. Official demographic and mortality data for female population were used from the national census. Out of 4 437 460 citizens, 303 374 were housewives. Out of 6175 women in this study 1960 were housewives, 53,4% of them live in rural areas, whereas 74,9% don't have any or have only primary education. Housewives more often live in rural or suburban settings, have a lower education level and lower income than employed women. Their self assessment of the economic status is worse then of the employed, but better then the unemployed ones. Their position in the society is not recognized as attractive. Mortality rates for cardiovascular disease, pulmonary disease and injuries are higher in the housewife than in the non-housewife population. In comparison to non-housewives, housewives have higher chances for death caused by the following causes: 1,48 times for cardiovascular disease, 1,50 times for lung disease, 1,29 due to accidents and 1,45 due to psychiatric disorders. Among ten leading causes of death there are no significant differences between housewives and non-housewives for the cancers (breast, colon, lung), and diabetes. Smoking and higher salt consumption are important health risks for the housewives. Higher physical activity rates and fruit consumption are positive behavioural determinants. In comparison to employed women, housewives eat more animal fats, add more salt to food and eat more fruit. In comparison to unemployed women, housewives eat less animal fat, add more salt to food, and eat less fruit. 101 Logistic regression models were used to analyze socioeconomic determinants for mental and physical health. In comparison to non-housewives without formal education, non-housewives with some degree of education have higher chances for better mental health: with primary school 1,42 times, with secondary school 1,69 times, and with higher education level 2,22 times. Among housewives there is no recognized influence of the observed socioeconomic determinants to the mental wellbeing. In comparison to the housewives without formal education, the housewives with some degree of education have higher chances for better physical health: with primary school 1,63 times, secondary school 2,00 times and with university degree 4,17. There was no clear relation between place of living and better physical health among housewives and non-housewives. Information collected in the interviews show very complex structure of the housewife role. Apart from usually recognized health determinants among general female population, there are many specific factors relevant for housewives. These are: economic relation with employed husband, intensive relations with children, ambivalent attitude to the employment possibilities, specific workload related to the household (family business, house construction) and very intensive relation with other family members. Overall results suggest worse socioeconomic and health status of the housewife population than the general female population in Croatia.

Abstract in Croatian

Cilj ovog istraţivanja bio je istraţiti zdravstveno stanje i odrednice zdravlja populacije domaćica u Hrvatskoj. Korišteni su podaci iz istraţivanja „Hrvatska zdravstvena anketa 2003.“ u kojoj je bilo uključeno 9077 ispitanika. Taj populacijski uzorak bio je reprezentativan za populaciju odraslih osoba u Hrvatskoj. TakoĎer su korišteni i javnodostupni demografski i mortalitetni podaci. Prema Popisu stanovnika 2001. godine u Hrvatskoj, u populaciji od 4,437.460 stanovnika bile su 303.374 domaćice. U uzorku ovog istraţivanja od ukupno 6175 ispitanica, 1960 (31,7 posto) svoj je radni poloţaj karakteriziralo kao domaćica. S obzirom na mjesto stanovanja, najveći dio ispitanih domaćica ţivi na selu, njih 53,4 posto. Sveukupno bez ili samo sa završenom osnovnom školom bilo je 74,9 posto domaćica. Domaćice češće ţive u seoskim i prigradskim područjima, imaju niţi stupanj obrazovanja i manja primanja od zaposlenih ţena. Svoj ekonomski poloţaj ocjenjuju lošije nego zaposlene, ali bolje nego nezaposlene ţene. U ocjeni atraktivnosti ţivotnih uloga nisu prepoznate kao atraktivne. Domaćice imaju više stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, bolesti pluća te ozljeda nego ostale ţene u populaciji. Rezultati pokazuju veće i statistički značajne vjerojatnosti smrtnosti ţena domaćica od bolesti cirkulacijskoga sustava 1,48 puta, dišnoga sustava 1,50 puta, ozljeda i nesreća 1,29 puta te smrti povezanih s psihičkim bolestima 1,45 puta. MeĎu deset vodećih uzroka smrti prema dijagnozama, statistički značajne razlike izmeĎu domaćica i nedomaćica nisu utvrĎene za uzroke smrti vezane uz dijagnoze zloćudnih novotvorina dojke, zloćudne novotvorine debelog crijeva, zloćudne novotvorine dušnika i pluća te dijabetesa melitusa. Domaćice imaju veće šanse da budu ovisne o duhanu te više dosoljavaju hranu. Pozitivne oblike ponašanje u ovoj populaciji čine veća tjelesna aktivnost te više voća u prehrani. 98 Prehrambene navike pokazuju da domaćice u odnosu na zaposlene ţene koriste više masnoća ţivotinjskog porijekla, više dosoljavaju hranu, ali i jedu više voća. U odnosu na nezaposlene ţene domaćice koriste manje masti ţivotinjskog porijekla, više dosoljavaju hranu te jedu manje voća. Postupkom logističke regresije u populacijama domaćica i nedomaćica analiziran je omjer izgleda za subjektivnu ocjenu tjelesnog i mentalnog zdravlja. U odnosu na nedomaćice bez završene osnovne škole veće izglede za bolje mentalno zdravlje imaju: nedomaćice sa završenom osnovnom školom (1,42 puta), sa završenom srednjom školom (1,69 puta) te nedomaćice sa završenom višom školom (2,22) puta. Za skupinu domaćica ni u jednoj obrazovnoj kategoriji nisu jednoznačno utvrĎeni drukčiji izgledi za bolje mentalno zdravlje. U odnosu na domaćice bez završene osnovne škole veće izglede za bolje tjelesno zdravlje imaju: domaćice sa završenom osnovnom školom (1,63 puta), sa završenom srednjom školom (2,00) puta te domaćice sa završenim fakultetom (4,17 puta). Mjesto stanovanja, odnosno razina urbanizacije, ni kod domaćice niti kod nedomaćice ne mijenja jednoznačno izglede za bolje tjelesno zdravlje. Prikupljeni intervjui pokazuju kompleksnost uloge domaćice. Naime, osim uobičajenih odrednica socioekonomskog poloţaja i zdravlja u ţivotu ţena opće populacije, domaćice se izdvajaju i specifičnostima vezanim uza svoju ulogu. To su isključiva ekonomska ovisnost o suprugu, intenzivan i specifičan odnos s djecom, isticanje vlastite borbe za postignuća u ţivotu, kontradiktoran odnos prema zapošljavanju, specifična uloga domaćica u poslovima vezanim uz kuću (gradnja kuće, sudjelovanje u obiteljskom poslu) te intenzivan odnos s ostalim ukućanima. Ukupno rezultati ukazuju na lošije socioekonomsko i zdravstveno stanje domaćica u odnosu na ostatak ženske populacije.

Actions (login required)

View Item

Downloads