Razvoj mjernog instrumenta za procjenu stigmatizacije duševnih smetnji u tiskanim medijima

Vukušić Rukavina, Tea (2011) Razvoj mjernog instrumenta za procjenu stigmatizacije duševnih smetnji u tiskanim medijima. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

Preview

PDF Download (2MB) | Preview

Abstract

The aim of this research is to report on the development of a standardised and objective measure of the stigma of mental illness in print media - PICMIN (Picture of Mental Illness in Newspapers) instrument. The PICMIN instrument consists of eleven descriptive and five analytical categories, enabling a detailed description and analysis of the presentation of mental illness in print media. The instrument was developed using the principles of content analysis. To this end, the research team conducted a three-phase study to develop the instrument and test its inter-coder reliability (ICR). After testing the initial version of the instrument, unsatisfactory ICR scores were found for analytical categories prompting the research team to improve a final version of the instrument with strictly defined criteria for the coding of these categories. Defined criteria for coding, along with joint education of coders, enabled higher ICR scores in the main phase and produced an acceptable level of reliability Application of the PICMIN instrument in Croatian print media demonstrates following results: 1) Sensationalism was found in 65.1% of the articles covering the topic of mental illness. This results confirm the hypothesis that Croatian print media present mental illness in a sensationalistic style. 2) According to criteria for coding stigmatizing potential of the article, 22,7% of the articles were de-stigmatizing, 31,9% were neutral, 10,1% were mixed, and 35,3% were stigmatizing. Stigmatizing headlines were found in 17,7% of the articles, neutral in 77,3%, and de-stigmatizing in 5% of the articles. Since negative representations were found both in stigmatizing and mixed articles, almost half of the articles (45,3%) contains negative representations of the persons with mental illness. 3) Association of the sensationalism, stigmatizing potential of the article and stigmatizing potential of the headline with descriptive categories of the PICMIN instrument was determined using logistic regression enabling predictors of the articles with sensationalism, stigmatizing text of the articles and stigmatizing headline of the articles. Eight predictors significantly contributed to the model prediciting the sensationalistic article. Identity of the mentaly ill revealed, media type, length of the article, crime in the article, family of the mentaly ill preson as a source of information were positive predictors for the sensationalism, and key words psychiat*, psychologist and PTSD were negative predictors. Nine predictors significantly contributed to the model prediciting the stigmatizing text of the article. Identity of the mentaly ill revealed, media type, headline on cover, crime in the article, family of the mentaly ill preson as a source of information were positive predictors for the stigmatizing text of the article. Famous person and mental health expert as sources of information, role in aggressive behavior – vicitim and key word psychologist were negative predictors for the stigmatizing text of the article. Results of the logistic regression model for stigmatizing headline of the article demonstrate only one significant predictor, term psychiatric facility. Positive predictors of the both, sensationalism and stigmitizing text of the article are: identity of the mentaly ill revealed, media type, crime in the article, family of the mentaly ill preson as a source of information. Key word psychologist is negative predictor for both sensationalism and stigmitizing text of the article. Articles contaning the key word psychologist have five times greater odds to be without stigmitizing text of the article, and eight times greater odds to be without sensationalism.

Abstract in Croatian

Ovim istraživanjem izrađen je objektivan i valjan instrument za procjenu stigmatizacije duševnih poremećaja u tiskanim medijima, PICMIN instrument. PICMIN instrument sadržava jedanaest deskriptivnih i pet analitičkih kategorija koje omogućavaju detaljan opis i analizu prikaza duševnih smetnji u medijima. PICMIN instrument je temeljen na principima analize sadržaja. Istraživanje je provedeno u tri faze: pilot faza, intermedijarna faza i glavna faza. Testiranjem inicijalne verzije instrumenta dobiveni su vrlo niski ICR rezultati za pilot fazu te je nakon provedenih korekcija i edukacije istraživača tijekom intermedijarne faze objektivnost instrumenta postignuta razvojem preciznih kriterija za ocjene analitičkih kategorija, što pokazuje visoka razina međusobne pouzdanosti istraživača u glavnoj fazi istraživanja. Rezultati primjene PICMIN instrumenta za procjenu stigmatiziranosti tiskanih medija u Republici Hrvatskoj pokazuju sljedeće: 1) Senzacionalizam je prisutan u 65,1% članaka, a tek 34,9% članaka nije napisano na senzacionalistički način. Ovi rezultati potvrđuju da tiskani mediji u Hrvatskoj izvještavaju o duševnim smetnjama na izrazito senzacionalistički način. 2) Sukladno kriterijima za ocjenu stigmatizirajućeg potencijala članka, 22,7% članaka ocijenjeno je kao destigmatizirajući, 31,9% članaka kao neutralni, 10,1% članaka kao miješani, a 35,3% članaka kao stigmatizirajući članci. Stigmatizirajuće naslove imalo je 17,7% članaka, neutralne 77,3% članaka, a destigmatizirajuće 5% članaka. S obzirom na to da su negativne poruke prisutne i u kategoriji stigmatizirajući članci i u kategoriji miješani članci, može se zaključiti da 45,3% analiziranih članaka sadrži negativne, stigmatizirajuće poruke. 3) Istraživanjem je ispitana povezanost senzacionalizma, stigmatizirajućeg potencijala naslova i sadržaja članaka s deskriptivnim kategorijama instrumenta te su utvrđeni prediktori članaka sa senzacionalizmom u sadržaju, stigmatizirajućeg naslova članka i stigmatizirajućeg sadržaj članka. Analizirajući povezanost prisutnosti senzacionalizma u sadržaju članka i deskriptivnih kategorija članaka kao nezavisnim čimbenicima, osam prediktora značajno doprinosi modelu, odnosno predikciji jesu li članci senzacionalistički, a to su: otkriven identitet osobe s duševnom smetnjom, tip medija - tabloid, broj riječi, članak povezan s kriminalom, obitelj osobe s duševnom smetnjom navedena kao izvor informacija kao pozitivni prediktori senzacionalizma te ključne riječi psihijat*, psiholog i PTSP kao negativni prediktori senzacionalizma. Analizirajući povezanost stigmatizirajućeg sadržaja članka i deskriptivnih kategorija članaka kao nezavisnim čimbenicima, devet prediktora značajno doprinosi modelu, odnosno predikciji jesu li članci stigmatizirajući. Otkriven identitet osobe s duševnom smetnjomt, tip medija - tabloid, naslov objavljen na naslovnici, članak povezan s kriminalom i obitelj osobe s duševnom smetnjom navedena kao izvor informacija su pozitivni prediktori stigmatizirajućeg sadržaja članka, a poznata osoba i stručnjak duševnog zdravlja navedeni kao izvor informacija, uloga žrtve u prikazu agresivnog ponašanja te ključna riječ psiholog su negativni prediktori stigmatizirajućeg sadržaja članka. Rezultati modela logističke regresije za povezanost stigmatizirajućeg naslova članka i deskriptivnih kategorija ukazuju da je samo jedan prediktor značajan, a to je termin psihijatrijska ustanova. Pozitivni su prediktori i senzacionalizma i stigmatizarajućeg teksta članaka otkriven identitet osobe s duševnom smetnjom, tabloid kao tip medija, članak povezan s kriminalom, obitelj osobe s duševnom smetnjom navedena kao izvor informacija. Ključna riječ psiholog je negativan prediktor i senzacionalizma i stigmatizarajućeg teksta članka, pri čemu članci koji sadržavaju ključnu riječ psiholog imaju pet puta veće izglede biti bez stigmatizirajućeg teksta, a osam puta veće izglede biti bez senzacionalizma u sadržaju.

Actions (login required)

View Item

Downloads