Utjecaj farmakoterapijskog savjetovanja bolesnika na učestalost hospitalizacije i hitnih pregleda [Inpatient pharmacotherapeutic counseling and the incidence of hospital readmission and emergency department visits]

Marušić, Srećko (2011) Utjecaj farmakoterapijskog savjetovanja bolesnika na učestalost hospitalizacije i hitnih pregleda [Inpatient pharmacotherapeutic counseling and the incidence of hospital readmission and emergency department visits]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

Preview

PDF Download (761kB) | Preview

Abstract

The objective of our study was assessment of the influence of pharmacotherapeutic counseling on the incidence of hospital readmission and emergency department visits. We randomly assigned 160 elderly patients to intervention or control group. The intervention group underwent pharmacotherapeutic counseling by a clinical pharmacologist and received written information about proscribed drugs. After 30 days there were no significant differences in readmission or emergency visit rate, time to readmission or emergency visit, incidence and severity of adverse reactions and mortality in the intervention group compared to the control group. Significantly more patients in the control group were hospitalized or visited emergency department because of disease progression due to noncompliance. In the intervention group, significantly more patients were hospitalized or visited emergency department because of adverse drug reactions. Compliance and patients' satisfaction were improved in the intervention group. Results of our study suggest that pharmacotherapeutic counseling can improve patients' compliance, prevent progression of disease and potential hospital admission or emergency department visit. Patients' education can improve early detection of adverse reactions and prevent serious reactions.

Abstract in Croatian

Različitim mjerama za sprječavanje PPPL može se povoljno utjecati na tijek bolesti i ishod liječenja. Primarni cilj našeg istraživanja bio je utvrditi utjecaj farmakoterapijskog savjetovanje bolesnika na učestalost kombiniranog ishoda koji se sastojao hospitalizacije i hitnih pregleda, unutar mjesec dana nakon otpusta iz bolnice. Sekundarni cilj bio je utvrditi utjecaj savjetovanja na vrijeme proteklo do hospitalizacije ili hitnog pregleda i njihove uzroke, učestalost i ozbiljnost nuspojava, mortalitet i zadovoljstvo bolesnika kvalitetom liječenja. U istraživanje je uključeno 160 ispitanika u dobi od 65 i više godina kojima je propisana terapija s dva ili više lijekova. Ispitanici su randomizirani u kontrolnu i intervencijsku skupinu. Ispitanici u kontrolnu skupinu dobili su od svojih liječnika uobičajene informacije o lijekovima. S ispitanicima randomiziranim u intervencijsku skupinu prije otpusta iz bolnice klinički farmakolog je provodio farmakoterapijsko savjetovanje, nakon čega su ispitanicima iste informacije date u pisanom obliku. Kontrolna vizita bila je mjesec dana nakon otpusta iz bolnice. Između intervencijske i kontrolne skupine nije bilo statistički značajne razlike u učestalosti hospitalizacije i hitnih pregleda, vremenu proteklom do hospitalizacije i hitnih pregleda, učestalosti i ozbiljnosti nuspojava te mortalitetu. U kontrolnoj skupini značajno veći broj ispitanika koji nisu bili suradljivi u uzimanju lijekova bio je hospitaliziran ili na hitnom pregledu uslijed progresije bolesti, dok se u intervencijskoj skupini značajno veći broj ispitanika javio na hitni pregled zbog nuspojava lijekova. U intervencijskoj skupini su suradljivost u uzimanju lijekova i zadovoljstvo kvalitetom liječenja bila statistički značajno veći nego u kontrolnoj. Na temelju rezultata našeg istraživanja možemo zaključiti da se farmakoterapijskim savjetovanjem može značajno unaprijediti suradljivost u uzimanju lijekova, što može spriječiti progresiju bolesti i u vezi s tim hospitalizaciju odnosno hitni pregled. Edukacijom bolesnika o nuspojavama lijekova one se mogu ranije otkriti čime se najozbiljnije nuspojave mogu spriječiti.

Actions (login required)

View Item

Downloads