Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Procjena učinaka dviju metoda laparoskopskog liječenja endometrioma na pričuve jajnika pomoću biokemijskih i ultrazvučnih parametara [Two laparoscopical methods in the treatment of ovarian endometriomas and its effect on the ovarian reserve assessed by known biochemical and ulstrasonographic parameters]

Ćorić, Mario (2011) Procjena učinaka dviju metoda laparoskopskog liječenja endometrioma na pričuve jajnika pomoću biokemijskih i ultrazvučnih parametara [Two laparoscopical methods in the treatment of ovarian endometriomas and its effect on the ovarian reserve assessed by known biochemical and ulstrasonographic parameters]. PhD thesis, Sveučilište u Zagrebu.

[img]
Preview
PDF
Download (1633Kb) | Preview

    Croatian abstract

    Plodnost pacijentica s endometriozom, između ostalog, kompromitirana je zbog a priori smanjene pričuve jajnika. Broj antralnih folikula (AFC) kroz tri poslijeoperacijska ciklusa te biokemijski parametri (AMH, inhibin B te FSH) prije i poslije operacije korišteni su u istraživanju u procjeni pričuve jajnika. U istraživanje je uključeno 121 pacijentica, podijeljene u dvije skupine s ciljem utvrđivanja dovodi li laparoskopsko ljuštenje endometrioma do smanjenja pričuve jajnika i koja metoda uspostave hemostaze na operiranom jajniku manje oštećuje njegovu pričuvu i funkciju. U 61 pacijentice hemostaza je nakon izljuštenja endometrioma postignuta šivanjem produžnim monfilamentarnim šavom debljine -2 (skupina A), a u 60 pacijentica hemostaza je potignuta elektrokoagulacijom visokofrekventnom bipolarnom strujom jačine 25 W (skupina B). Obje skupine nisu se značajno razlikovale po dobi, veličini endometrioma te paritetu. AFC kroz tri ciklusa na svim zdravim jajnicima svih pacijentica iznosio je 18,57± 4,34, a na operiranim 8,50±4,35, što se pokazalo statistički značajno, p<0,001. AFC kroz tri ciklusa u skupini A – šivani jajnici, iznosio je 12,18±2,37, a u skupini B-elektrokoagulirani jajnici, 4,75±2,13, što se pokazalo statistički značajno, p<0,001. AMH u skupini A je poslije operacije bio 22,11±8,15, a skupini B 18,70±9,03, što se pokazalo statistički značajno, p=0,038. Metodom standardne linearne regresije utvrđen je značajan prediktorni utjecaj poslijeoperacijskih koncentracija AMH (p=0,025), kao i njegovih prije i poslijeoperacijskih razlika koncentracija (p<0,001) na poslijeoperacijski broj antralnih folikula. Metodom parcijalne korelacije uz isključenje dobi kao kontrolirane varijable utvrđena je statistički značajna pozitivna korelacija AMH i AFC (p=0,009) te inhibna B i AFC (p=0,035). Laparoskopsko ljuštenje endometriotične ciste u pacijentica koje boluju od endometrioze dovodi do smanjenja pričuve jajnika i njegovog reprodukcijskog potencijala i ono je manje ukoliko se kao metoda uspostave hemostaze nakon ljuštenja endometrioma koristi šivanje produžnim šavom u odnosu na visokofrekventnu koagulacijsku struju. Biokemijski parametri - FSH, inhibin B i AMH - mogu se koristiti kao pokazatelji pričuve jajnika u bolesnica operiranih zbog endometrioma, a kao najbolji biokemijski parametar u procjeni funkcije jajnika, koji je pokazao i najbolju korelaciju prema broju antralnih folikula, pokazao se AMH.

    English abstract

    Fertility of patients with endometriosis is seriously compromised due to decrease in the follicle ovarian reserve even before any ovarian surgery. Antral follicle count (AFC) , anti Mullerian hormon (AMH), inhibin B and FSH were used in the ovarian reserve assessment. Hundred twenty one (121) patients were randomized. In group A 61 patients- ovarian haemostasis was obtained by suturing and group B 60 patients- ovarian haemostasis was obtained by bipolar electrocoagulation. A prospective study was designed to assess whether the laparoscopic suturing for haemostasis had less adverse effect on the ovarian reserve compared to bipolar electrocoagulation. Age, parity and the size of endometriomas were comparable between both groups. The sum of AFC in three postoperative cycles of whole 121 intact ovaries in both groups was significantly lower than the AFC of whole 121 operated ovaries (18,57± 4,34 vrs. 8,50±4,35; p<0,001). There was a significantly higher AFC in ovaries that had been sutured (A) than in ovaries that had been electrocoagulated (B) (12,18±2,37 vrs. 4,75±2,13; p<0,001). In addition, there was a significantly higher AMH serum level in group A than in group B (22,11±8,15 vrs. 18,70±9,03; p<0,05). By the method of standard linear regression it was noted significant predictive effect of postoperative serum levels of AMH (p=0,025) and its preoperative and postoperative difference (P<0,001) on the postoperative AFC. After the adjusment for chronological age serum levels of AMH (p=0,009) and serum levels of inhibin B (p=0,035) were statistically significant predictors of AFC. Laparoscopic operation on ovarian endometrioma could reduce ovarian reserve. That adverse effect could be less if the haemostasis is achieved by suturing of the rest ovarian tissue. Biochemical markers - FSH, inhibin B and AMH - could be used in the assessment of the ovarian reserve after laparoscopic treatment of ovarian endometriomas. AMH has significant predictive effect on the ovarian AFC.

    Item Type: Thesis (PhD)
    Mentor: Barišić, Dubravko
    Divisions: Katedra za ginekologiju i opstetriciju
    Depositing User: Marijan Šember
    University: Sveučilište u Zagrebu
    Institution: Medicinski fakultet
    Number of Pages: 92
    Status: Unpublished
    Creators:
    CreatorsEmail
    Ćorić, Mario
    Date: 05 September 2011
    Date Deposited: 12 Oct 2011 11:55
    Last Modified: 12 Oct 2011 12:00
    Subjects: /
    Related URLs:
      URI: http://medlib.mef.hr/id/eprint/1348

      Actions (login required)

      View Item

      Document Downloads

      More statistics for this item...